Iz Udruženja podstanara Crne Gore danas su izraziliduboko nezadovoljstvo i ogorčenjezbog, kako su naveli, sve težeg položaja ljudi koji žive u iznajmljenim stanovima širom države.
“Umjesto da stambena politika bude instrument socijalne sigurnosti, ona je pretvorena u polje špekulacije i nepravde, dok podstanari – koji čine ogroman dio radno sposobnog stanovništva – ostajugrađani drugog reda”, poručuju oni.
Goli podaci, gorka stvarnost
Iz Udruženja navode da je kirija za jednosoban stan u Podgorici skočila sa 343 € (2015) na 548 € (2025), dok na primorju jednosobni rijetko košta ispod600–700 €. Ukazuju da je prosječna plata sa 476 € porasla na 1.010 €, ali da prosječni radnik i dalje daje54% plate za kiriju, dok je 2015. taj iznos bio 72%.
Minimalac je, kažu, sa 193 € podignut na 450 €, ali u Podgorici i na primorju kirija za jednosoban stan prelazi čitav minimalac (od122% do 144%). To, kako dodaju, znači da zaposleni na minimalnoj zaradinema gdje da živiosim ako dijeli stan sa više osoba ili tone u dugove.
Podstanarstvo u Crnoj Gori: život u ucjeni
“Sve češće se traži plaćanje unaprijed (prvi i posljednji mjesec + depozit), što je nepremostiva prepreka za porodice koje jedva sastavljaju kraj s krajem. Na primorju sezonsko „čišćenje“ stanova zbog turizma tjera podstanare da svake godine pakuju kofere i traže novi krov nad glavom. Vlasnici posluju bez ikakve obaveze prema državi, a država ih nagrađuje tolerisanjem sive ekonomije. Podstanari su prepuštenisamovolji tržišta bez ikakve zaštite”, navode oni.
Jasni zahtjevi
Iz Udurženja podstanara traže hitno uspostavljanje javnog registra podstanara – proces koji su već samoinicijativno pokrenuli bez ičije pomoći, jer država do danas, kažu, nije imala volje da se suoči sa stvarnim obimom problema.
“Bez registra nema ni stvarne politike stanovanja”, naglašavaju.
Traže i transparentnost projekta Velje Brdo.
“Na pomolu je raspodjela budućih stanova, ali se i dalje ne zna kome će ti stanovi pripasti. Podstanari, koji trpe najveći teret krize, ne mogu i ne smiju ponovo biti izostavljeni”, upozoravaju.
Zahtijevaju oporezivanje i kontrolu rentiranja, odnosno da prikupljeni novac da ide u fond za subvencionisano stanovanje.
Traže i subvencije i zaštitu za najugroženije– mlade, samohrane roditelje, radnike na minimalcu i starije, te Zakon o zakupu stanova– kojim će se ograničiti samovolja vlasnika i prekomjerna poskupljenja, te garantovati sigurnost stanovanja. U njihovim zahtjevima je i strategija socijalnog stanovanja, jer, kažu, država mora graditi stanove za ljude, a ne za tržišne špekulante.
Poruka vlastima i javnosti
“Podstanari nisu nevidljivi i nisu potrošna roba.Stanovanje je osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija bogatih i podobnih. O težini problema svjedoči i činjenica da se Udruženju podstanara Crne Gore obratilaKancelarija Evropske unije u Podgorici, tražeći da ih i dalje redovno informišemo o situaciji i svim slučajevimakršenja ljudskih prava, posebno prava na stanovanje”, navode oni.
To će, kažu, i učiniti – jer je, navode, očigledno da domaće institucije ignorišu sopstvene građane, pa problem moramo iznositi i na međunarodni nivo.
“Pozivamo Vladu, Skupštinu i lokalne samouprave da prestanu sa politikom ignorisanja i pogodovanja investitorima. Ako projekatVelje Brdopostane još jedna privilegija za odabrane, to će biti otvoreni dokaz da ova vlast nema namjeru da zaštiti sopstvene građane”, zaključili su iz Udruženja podstanara Crne Gore.
