Osobe koje govore više od jednog jezika imaju mozak koji djeluje mlađe, a što više jezika govore i što ih ranije nauče, to je efekat izraženiji. To pokazuju rezultati studije predstavljene na konferenciji Federacije evropskih društava za neuronauku (Federation of European Neuroscience Societies – FENS) u Barseloni, prenosi Guardian.
Istraživanje je pokazalo da osobe koje govore dva jezika imaju mozak koji izgleda oko šest godina mlađe od mozga osoba koje govore samo jedan jezik. Kod onih koji govore tri jezika mozak je izgledao oko sedam godina mlađe, dok je kod osoba koje govore četiri jezika izgledao čak oko 13 godina mlađe.
Naš mozak čine milijarde nervnih ćelija koje međusobno komuniciraju. Međutim, kako starimo, povezanost između tih ćelija postepeno slabi, što dovodi do opadanja pamćenja i usporavanja razmišljanja.
Iako su ranija istraživanja pokazala da ljudi iz evropskih zemalja sa većim stepenom poznavanja stranih jezika sporije stare, ova studija je ispitivala uticaj višejezičnosti na mozak pojedinca. Naučnici iz Španije, Čilea, Argentine i Dablina proučavali su stanovnike Baskije, regije poznate po visokom nivou višejezičnosti, koji govore španski, baskijski, francuski i/ili engleski jezik.
Za procjenu neurološke starosti istraživači su koristili magnetoencefalografiju (MEG), kojom su mjerili moždanu aktivnost kod 728 ispitanika različite životne dobi i različitog nivoa poznavanja jezika.
Zatim su uz pomoć vještačke inteligencije analizirali rezultate kako bi odredili očekivani nivo povezanosti moždanih mreža za određenu životnu dob. Nakon toga analizirana je i druga, nezavisna grupa od 144 ispitanika, podjednako raspoređenih među onima koji govore jedan, dva, tri ili četiri jezika.
Dr Lusija Amoruso iz Baskijskog centra za kogniciju, mozak i jezik u San Sebastijanu izjavila je da ljudi koji govore više jezika imaju mozak koji izgleda mlađe nego što bi se očekivalo na osnovu njihove hronološke starosti.
“Efekat nije zavisio samo od broja jezika koje osoba govori. Veći stepen jezičke kompetencije i ranije usvajanje drugog jezika takođe su bili povezani sa sporijim starenjem mozga. To sugeriše da višejezičnost djeluje postepeno – nije riječ samo o tome da li je neko dvojezičan ili nije, već i o dubini i dužini jezičkog iskustva“, kazala je Amoruso.
Istraživači su uzeli u obzir faktore kao što su starost, pol i nivo obrazovanja ispitanika, ali su naglasili da ne mogu u potpunosti isključiti uticaj drugih faktora koji takođe mogu uticati na zdravlje mozga, poput načina života i društvene angažovanosti.
Komentarišući rezultate istraživanja, profesorka Kristina Dala, neuronaučnica sa Nacionalnog i Kapodistrijskog univerziteta u Atini, rekla je da ova studija ukazuje na to da učenje drugog, trećeg ili četvrtog jezika može pomoći našem mozgu da duže ostane mlad, a što ranije počnemo, to bolje.
“Postoji mnogo dobrih razloga za učenje stranih jezika u bilo kojem životnom dobu – zbog društvenih i kulturnih koristi, ali i zbog očuvanja zdravlja mozga. Zato bi učenje jezika trebalo podsticati kako u školama, tako i tokom cijelog života, čak i kada nije lako“, kazala je ona.
Međutim, profesorica biološke psihologije sa Univerziteta Lafboro, If Hogervorst, pozvala je na oprez. Iako dokazi ukazuju na to da je višejezičnost povezana sa većom otpornošću mozga, ona smatra da je moguće da ljudi koji govore više jezika istovremeno vode zdraviji način života ili imaju bolji pristup drugim aktivnostima koje štite mozak, poput čitanja, cjeloživotnog učenja i sviranja muzičkih instrumenata.
