Tokom skupa o arhitekti čiji je rad u velikoj mjeri obilježio jednu epohu u Crnoj Gori, govorili su gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, istoričar umjetnosti prof. dr Aleksandar Čilikov i teatrolog Luka I. Milunović.
Gradonačelnik Kašćelan podsjetio je na Sladeov plodonosan rad u Crnoj Gori, posebno akcentujući činjenicu kako je na Cetinju izgradio objekte Zetskog doma, Austrougarskog poslanstva, ali i puteve kojima je prijestonica povezana sa Kotorom, Rijekom Crnojevića, Virpazarom, Podgoricom, Barom i Ulcinjem.
-Iz vizure novog vremena ne možemo,a da ne zaključimo da je ondašnja Crna Gora, kroz viziju kralja Nikole i djela Josipa Sladea, postavila trajan postament današnjoj Crnoj Gori, ukazujući da joj nema razvoja bez dobrih saobraćajnih veza, bez smislenih planskih dokumenata koji poštuju struku, znanje, profesionalan pristup, tradiciju mjesta gradnje.Prosperiteta nema ni bez institucija kulture, u kojima se stvara kritički duh, vrednuje osobenost, ističe umnost i promoviše sloboda, kao osnova svakog stvaralačnog nagona. Uvjeren sam da u osnovi djela Josipa Sladea živi iskrena potreba razvoja Crne Gore, ali i njegov organski kosmopolitizam da sa istim žarom razvija sredinu koja se znatno razlikovala od Trogira, Padove, Trsta, Splita ili Dubrovnika, i drugih mjesta gdje je ranije službovao. Josip Slade je izvanjac čija luča nije utrnula na Cetinju ni 110 godina poslije njegove smrti. Današnji događaj najbolja je potvrda toga – kazao je gradonačelnik Kašćelan.
Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, ujedno i autor vrijedne monografije o životu i radu Josipa Sladea, govorio je o stilovima koje je on primjenjivao u arhitekturi niza reprezentativnih objekata u Crnoj Gori.
- Dvorac u Nikšiću je čista neorenesansa, Austrougarsko poslanstvo na Cetinju, takođe, a dvorac u Baru izuzetno kreativna sinkretička arhitektura gotičkog i romaničkog stila. Svaka od tih palata ima svoju dragocjenu priču, kako u enterijeru, tako i u eksterijeru. Ipak, opredijelio bih se za “Zetski dom”, jer se preko ovih dasaka prelamala crnogorska istorija – i politička i ratna i duhovna. Zato, ta vertikala koju “Zetski dom” predstavlja, apsolutno je primijenjena i u arhitekturi. Nju je isključivo Josip Slade 1884. godine osmislio, originalno joj je dao jednu arhitektonsku formu kojoj nemate slične po Dalmaciji. Ni u Kotoru, ni u Dubrovniku, Splitu, Puli ili Rijeci – svuda su ta pozorišta drugačija – naglasio je Mitrović.
Aleksandar Čilikov naročito se osvrnuo na saradnju knjaza Nikole i Josipa Sladea, ističući kako je upravo ona imala poseban uticaj na značaj samih projekata.
- Susret Sladea, kao čovjeka koji je u Padovi završio arhitekturu i građevinu, a imao je i titulu doktora filozofije, i jednog mladog obrazovanog vladara kakav je bio knjaz Nikola, rezultirao je ovakvim projektima. Jer, Nikola I je jako dobro znao da, ako hoće državu da uključi u savremene tokove, onda mora nešto da uradi sa prostorom, da izgradi prostor. Tako su i počeli ti veliki Sladeovi projekti. Naročito bih pomenuo “Zetski dom”, čime je jedan grad koji tada nije imao više od četiri ili pet hiljada stanovnika, dobio teatar kvaliteta nalik srednjoevropskim – zaključio je on.
Luka I. Milunović podsjetio je na koji se način ukazala ideja o gradnji državnog teatra na Cetinju.
- U godinama nakon Berlinskog kongresa, na Cetinju, a zatim i u drugim crnogorskim gradovima, širi se talas kulture. Knjaz Nikola dovršava čuveno djelo “Balkanska carica” i, naravno, u dvoru počinje razgovor o pozorištu, jer ta je drama negdje morala biti prikazana. I to je, dakle, bio momenat kada dolazi do angažmana Josipa Sladea, koji 1884. godine ulazi u veliku priču o crnogorskoj kulturi. On će biti zadužen da projektuje, da svojim radom omogući podizanje prve kuće namijenjene kulturnim potrebama u Crnoj Gori. Tako je 1. maja pomenute godine i udaren kamen temeljac “Zetskog doma” – podsjetio je Milunović.
U nemogućnosti da prisustvuje današnjem događaju, posjetioce je putem pisma pozdravio i praunuk velikog stvaraoca Radovan Slade Šilović, koji je zahvalio Kraljevskom pozorištu Zetski dom na organizaciji događaja i pozivu i kako je između ostalog istakao, poštovanju baštine i ljudi koji su dali svoj doprinos dragoj i lijepoj Crnoj Gori."
Moderator skupa „Arhitektura sjećanja – 110 godina od smrti Josipa Sladea Šilovića” bio je arhitekta i univerzitetski predavač Damir Bučan.
Organizacijom ovog događaja Zetski dom nastojao je da doprinese sjećanju na dragocjeno urbanističko i graditeljsko djelo koje je iza sebe ostavio dr Josip Slade Šilović, od posebnog značaja za kulturne i ukupne društvene tokove ne samo onog vremena već i sadašnjeg trenutka.
