Dok UNESCO traži hitne mjere za područje Boke Kotorske, Crna Gora i dalje „analizira“. Od jula, kada su stigli oštri izvještaji, prvo Centra za svjetsku baštinu i potom Savjetodavne misije UNESCO-a, država nije donijela nijednu odluku, niti usvojila bilo kakvu mjeru koja bi pokazala da razumije ozbiljnost upozorenja. Ministarstva i opštine ne odgovaraju ni na pitanja, a rok za prve rezultate ističe za tri mjeseca. Kotor, svjetska baština, čeka dok administracija i dalje sjedi po sastancima i „pametuје“, kao da će zapisnici sami zaštititi zaliv.
Jedino što su nadležni uspjeli da zaštite jesu sopstvene stolice, a njihovo djelovanje moglo bi se sažeti i ovako: vrijeme curi, a država – piše zapisnike i zaključke! Sa druge strane, Savjet za upravljanje područjem Kotora gotovo da nije odmakao sa „mrtve tačke“, stalno se, kako saznaje Pobjeda, meditira o „hotelu 'Orahovac'“, čija izgradnja je planirana na 50 metara od vodoizvorišta, Radna grupa za reviziju Plana upravljanja uglavnom krati stari Plan, a ujedno se iščekuje kada će taj proces revizije spasonosno da preuzmu Hrvati.
ODABRAO DA ĆUTI: Slaven Radunović
Izvori Pobjede sigurni su u jedno: vremena je malo, malo toga je urađeno, rokovi se neće moći ispoštovati, ali valjda, kako rekoše, do februara budu bar imali pojedine segmente Plana upravljanja koje će moći da pošalju UNESCO-u i pokažu znak „dobre volje“.
Prva sjednica
Ni na državnom nivou situacija nije ništa sjajnija. Ministarstvu kulture i medija trebalo je godinu da formira novi sastav Nacionalne komisije za UNESCO, a kada im je to konačno pošlo za rukom, Komisija je do danas, kako saznaje Pobjeda, održala svega dvije sjednice. Što su sve preduzeli, ili što namjeravaju da preduzmu, umjesto da odgovore Pobjedi, ćutanje su izabrali: Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Opština Kotor. No, kako to obično biva, kada odgovorni pojedinci zaćute, prave se ludi, mutavi ili nenadležni, onda najbolje govore – dokumenti.
Pa tako, dokumenti do kojih je došla Pobjeda „pričaju“ da je konstitutivna sjednica Nacionalne komisije za UNESCO održana 29. septembra, a predsjedavao je premijer Milojko Spajić. Prisutna je bila većina ministara ili njihovih zastupnika, predstavnici Nacionalnih parkova, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, kao i drugi stručnjaci za baštinu i arhitektonsko nasljeđe, ali nije bilo predsjednika opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje.
Nakon što ih je Dobrila Vlahović iz Ministarstva kulture i medija upoznala sa odlukama Savjetodavne misije i Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO, posebno se raspravljalo o uvođenju zabrane gradnje (moratorijuma) na zaštićenom području Kotora i u bafer zonama kojima pripadaju Tivat, Herceg Novi i mali dio Cetinja.
Pogled na Verige u Bokokotorskom zalivu
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović ukazao je da se pojam moratorijuma više ne može naći u zakonskoj regulativi, te da je jedini način primjene UNESCO preporuka da on kao ministar povuče svu važeću plansku dokumentaciju relevantnih opština, što bi značilo, kako je istakao, i obustavu izrade objekata od opšteg interesa. Predložio je pomjeranje granica bafer zone, na što je Petra Zdravković odgovorila da „moramo biti svjesni da UNESCO status predstavlja priznanje određenih vrijednosti, te da je granice bafer zone predložila država Crna Gora i da UNESCO ne prihvata njihovo prekrajanje“.
Ona je predočila da se zabrana gradnje može postići vraćanjem moratorijuma u zakonska rješenja, odnosno kroz izmjenu Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, te da bi se na taj način definisali i izuzeci od zabrane gradnje, u smislu objekata od opšteg interesa i rekonstrukcije u postojećim gabaritima. Ovim bi se, kako je kazala, omogućila realizacija projekata od državnog značaja. Po pitanju planske dokumentacije, Zdravković je izjavila da bi najuputnije bilo inicirati izradu prostornog plana područja posebne namjene za područje Kotora i zaštićenu okolinu, čime bi se ispunile obaveze tražene zaključcima Komiteta za svjetsku baštinu, i to: izrada studije zaštite za bafer zonu, izrada analize kumulativnog uticaja, strateška procjena uticaja na životnu sredinu itd. Na taj način bi se, prema riječima Zdravković, u konačnom izbjegla revizija velikog broja aktivne planske dokumentacije u zaštićenom području.
U zapisniku sa prve sjednice Komisije nabrojano je sve što država „mora“ da uradi - ali bez ijednog datuma kada će to početi. U zaključcima se navodi da Ministarstvo kulture treba da pokrene izmjenu Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kojom bi se omogućila obustava gradnje i uvođenje moratorijuma, uz izuzetke za rekonstrukcije i projekte od opšteg interesa. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaduženo je za donošenje prostornog plana posebne namjene koji bi uključio i studiju zaštite bafer zone, analizu kumulativnog uticaja i stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu. Država bi, prema zaključcima, trebalo da pripremi i strategiju razvoja turizma koja bi „omogućila održivu valorizaciju kulturne baštine“, kao i da pokrene kontrolu koncesija za eksploataciju kamena kroz posebno međuresorno tijelo
Druga sjednica
Već na drugoj sjednici Nacionalne komisije, koja je održana 17. oktobra, ministrima i drugim predstavnicima državnih institucija i organa trebala je stručna pomoć iz regiona, pa su u goste primili Sinišu Šešuma i Milicu Nikolić, predstavnike UNESCO Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi, kancelarija u Sarajevu. Ko je zaboravio, da podsjetimo da je Šešum, zajedno sa Federikom Pompejano iz ICOMOS-a, posjetio Boku Kotorsku u februaru ove godine, u sklopu Savjetodavne misije UNESCO-a i koautor je izuzetno kritičkog izvještaja, čije ključne akcente je Pobjeda objavila krajem avgusta ove godine u tekstu pod naslovom „Baština čovječanstva na putu da postane baština investitora“.
Sjednici su ovoga puta prisustvovali i predsjednici opština Kotor i Tivat, kao i predstavnica opštine Cetinje.
ODABRAO DA ĆUTI: Vladimir Jokić
Sudeći prema zapisniku sa sjednice, rasprava je počela od izmjena Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić ukazao je na veliki broj zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole s ispunjenim uslovima, čije bi odbijanje, kako je rekao, izazvalo značajnu štetu državi zbog potencijalnih tužbi. Spajić je predložio reviziju svih zahtjeva u saradnji sa UNESCO i relevantnim institucijama, a Šešum je potvrdio spremnost UNESCO-a da pomogne, uz uslov dostavljanja kompletne dokumentacije. Šešum je naglasio da je problematično proširenje bafer zone iz 2012. godine, koje je bilo čak šestostruko. Međutim, kako je objasnio, povlačenje bi značilo skidanje Kotora sa Liste svjetske baštine, jer bi pokazalo da je država nespremna da upravlja područjem. Ponovio je da je UNESCO tražio od Crne Gore da dostavi Prostorni plan Crne Gore prije usvajanja, što nije učinjeno.
Zgrada na zgradu, jedan od primjera urbanističkog pritiska na Kotor
Šešum je takođe ukazao na problem ćutanja administracije, jer u zakonu stoji da se može graditi ako u roku od 15 dana nema odgovora, te da je potrebno izmijeniti zakon koji će predvidjeti kao uslov da se makar sačeka mišljenje UNESCO-a. U vezi sa tim, Petra Zdravković je ukazala na problem sa Opštinom Herceg Novi, koja je nedavno usvojila PUP. Uprava, prema njenim riječima, dobija i na desetine zahtjeva dnevno, ali Opština ne čeka odgovor, već izdaje urbanističko-tehničke uslove nakon 15 dana, upravo zbog toga što se koristi ćutanje administracije. Spajić je pitao da li se može zakonski riješiti taj problem, a Jokić odgovorio da se kroz izmjenu Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora može dodati član kojim se određuje da se UTU, bez obzira na sve druge zakone, ne mogu izdati prije saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Između ostalog, na sjednici se razgovaralo i o Nacionalnom parku Durmitor, gdje su Šešum i Milica Nikolić ponovili zabrinutost UNESCO-a zbog novih projekata i prekomjerne urbanizacije, te potvrdili stav da je UNESCO protiv proširenja skijališnih kapaciteta. Usvojeni su i novi zaključci – formalno ambiciozni, ali takođe bez ikakvih naznaka o planu i dinamici ostvarivanja.
Prema zapisniku, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine treba da UNESCO Centru za svjetsku baštinu dostavi segment Prostornog plana Crne Gore koji se odnosi na Nacionalni park Durmitor i Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, uz potvrdu da je iz Plana isključena opcija izgradnje mosta preko zaliva Verige. Takođe je dogovoreno da se zaustavi proces legalizacije na Žabljaku dok se UNESCO-u ne dostavi sva relevantna planska dokumentacija za zaštićeno područje i bafer zonu Nacionalnog parka Durmitor.
Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na dostavljanje spiska 81 zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na teritoriji opštine Kotor, kao i dokumentacije za zahtjeve iz Tivta, što bi trebalo da omogući UNESCO-u uvid u obim pritiska na prostor svjetske baštine.
Komisija je, dodatno, preporučila da se sva planska dokumentacija za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi stavi van primjene, osim u slučajevima koji će se naknadno definisati odlukom Vlade – i to do izrade studije zaštite bafer zone, procjene kumulativnog uticaja (HIA) i novog plana upravljanja. U zaključcima se dalje navodi da bi izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora morale da propišu obavezu izrade pomenutih studija i procjena, kao i da se bilo koji planski dokument može primjenjivati samo ako je usklađen s njima. Konačno, Komisija je preporučila da se kroz iste izmjene Zakona ukine institut „ćutanja administracije“, odnosno da se precizira kako se urbanističko-tehnički uslovi ne mogu izdati bez prethodne saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara – što je bila i jedna od centralnih tačaka UNESCO-ovog izvještaja.
Prva stepenica
Četiri mjeseca nakon što je UNESCO uputio najteže upozorenje do sada, Crna Gora još nije prešla ni prvu stepenicu – nijedna od preporučenih mjera nije sprovedena, a ni Vlada, niti resorna ministarstva nijesu donijela nijednu formalnu odluku. Nacionalna komisija za UNESCO sastaje se, zapisnici se uredno vode, ali nijedan od njih ne sadrži rok, odgovorno lice ni odluku koja bi promijenila stanje na terenu.
Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo prostornog planiranja i Opština Kotor nijesu odgovorili ni na novinarska pitanja o tome što su konkretno uradili od jula, kada su ocjene UNESCO-a postale javne. Ćutanje institucija, već mjesecima, postalo je njihova jedina strategija – i to u trenutku kada UNESCO traži akciju, dok sat neumoljivo otkucava prema februaru, roku koji je postavljen za prve rezultate. U ćutanju i ignorisanju novinarskih pitanja, naravno, briljira aktuelna ministarka kulture i medija Tamara Vujović, dok na javnim skupovima bez stida rasipa floskule o „zaštiti baštine“ i „pravu javnosti da zna“. U međuvremenu, u Kotoru se i dalje gradi, opštine i dalje koriste „ćutanje administracije“, a institucije se i dalje bave formom – planovima, najavama, inicijativama i zapisnicima. UNESCO traži dokaze da Crna Gora zna što znači pojam svjetske baštine. Za sada, jedini dokaz koji može da ponudi – jeste birokratski – uredno potpisan, parafiran i arhiviran.
ODABRALA DA ĆUTI: Tamara Vujović
Za ministra Šahmanovića preporuke UNESCO-a blokiraju unutrašnji sistem
Na konstitutivnoj sjednici Nacionalne komisije za UNESCO ponajviše se raspravljalo o kamenolomima koji su, po svemu sudeći, nelegalno otvoreni u bafer (zaštitnoj) zoni područja Boke Kotorske. U zapisniku sa sjednice konstatuje se da je Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a pozdravio obustavu eksploatacije kamena na tri lokacije: Krivošije, Ledenice i Stupne, a od države zahtijeva da se više ne izdaju koncesije unutar dobra i bafer zone. Na to je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović istakao da se preporukama UNESCO-a „blokira unutrašnji sistem, da se nameću pravila koja nijesu u skladu s domaćim razvojnim planovima, te da mjesto gdje se kamenolomi nalaze predstavlja industrijsku zonu, kao i da se odluka o obustavi kamenoloma ne može jednostrano donositi“. Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković ukazala je na to da je Uprava po dostavljenim projektima na saglasnost morala u zakonskom roku da odgovori na iste, te da nije mogla da ignoriše preporuke izvještaja Centra za svjetsku baštinu. Takođe je pomenula da sva tri kamenoloma nelegalno rade i da su po ovom pitanju više puta upućivane inicijative inspekciji.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić naglasio je da Agencija ne može dati ekološku saglasnost, te da se navedeni kamenolomi nalaze blizu saobraćajnice i da su vidljivi turistima. Predložio je mogućnost pomjeranja kamenoloma na drugu stranu brda.
Zdravković: Od jula u Upravu pristiglo više od 100 projekata i oko 500 zahtjeva za konzervatorske uslove
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković jedina je odgovorila na Pobjedina pitanja i potvrdila da je Uprava u protekla tri mjeseca bila zatrpana novim zahtjevima investitora i opština, ali i da se u radu osjeća potpuni nedostatak zakonskih i institucionalnih alata da se sprovedu preporuke UNESCO-a.
- Od jula do danas, Područnoj jedinici Uprave u Kotoru pristiglo je više od stotinu projekata na reviziju i skoro pet stotina zahtjeva za izdavanje konzervatorskih uslova – navela je Zdravković, dodajući da je riječ o „nastavku trenda rasta“ i da Uprava sada „prioritet daje analizi projektne dokumentacije s maksimalnim oprezom, jer se insistira na punom poštovanju konzervatorskih standarda“.
Iako UNESCO traži hitnu obustavu gradnje, Uprava formalno ne može sama da uvede moratorijum.
ODABRALA DA GOVORI: Petra Zdravković
- Saglasnosti se izdaju samo za projekte koji su u potpunosti usklađeni sa konzervatorskim uslovima i ne ugrožavaju izuzetnu univerzalnu vrijednost područja, ali takvih projekata je veoma malo – kazala je Zdravković i dodala da se od arhitekata-konzervatora, angažovanih na izradi projektne dokumentacije, zahtijeva maksimalni doprinos u smislu uvažavanja i obrade konzervatorskog apsekta u okviru projekata.
Prema njenim riječima, Uprava trenutno nema zakonski osnov da obustavi izdavanje odobrenja, jer se postupci i dalje sprovode po važećim propisima. Kao najveći problem izdvojila je i neusklađenost zakona, što omogućava pojedinim opštinama da koriste pravilo „ćutanja administracije“ i izdaju urbanističko-tehničke uslove bez prethodno pribavljenih konzervatorskih saglasnosti.
– To je praksa koja traje godinama. Zakon o uređenju prostora i Zakon o izgradnji objekata propisuju rok od 15 dana, dok Zakon o zaštiti kulturnih dobara predviđa duži postupak. Rezultat je da opštine, kada Uprava ne može u kratkom roku da odgovori, izdaju dozvole po automatizmu – objašnjava ona.
Zdravković je podsjetila da UNESCO traži ukidanje ovog pravila još od 2019. godine, te da je „Crna Gora, ratifikacijom Konvencije iz 1972, obavezna da poštuje te preporuke, jer međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom“.
Zdravković je potvrdila da analiza kumulativnog uticaja projekata na područje svjetske baštine još nije započeta, jer je Uprava trenutno preopterećena zahtjevima investitora i ograničena kadrovskim kapacitetima. Planira se, kako je kazala, izrada sveobuhvatne studije zaštite kulturne baštine, u okviru koje će se inkorporirati procjena uticaja i analiza kumulativnog uticaja dosadašnje i planirane izgradnje. To će biti osnovni dokument za buduće planiranje prostora Kotora.
Na kraju je potvrdila da Uprava učestvuje u radu Savjeta za upravljanje područjem Kotora i Radne grupe za reviziju Menadžment plana, gdje su, kako kaže, „aktivnosti konačno intenzivirane“.
– Napravljen je određeni pomak, ali je teško govoriti o fazi kompletne realizacije dokumenta – navela je ona.
