Oba doma parlamenta već su odobrila reformu, ali zbog ustavnih izmjena potrebna je odluka građana.
Meloni reformu predstavlja kao korak ka “pravednijem” sistemu, dok opozicija referendum vidi kao priliku za protest protiv njene vlasti. Nakon više od tri godine na vlasti, premijerka se može suočiti sa prvim značajnim političkim porazom.
Kako bi pridobila mlađe birače, Meloni je gostovala u popularnom podcastu Pulp, gdje je sat vremena objašnjavala prednosti reforme, tvrdeći da će sistem postati “meritokratskiji, odgovorniji i efikasniji”. Njena reforma predviđa razdvajanje karijera sudija i tužilaca, formiranje novih upravnih tijela i stegovnog suda, ali mnogi Italijani smatraju referendum složenim i nejasnim.
Predlog potiče iz stranke Forca Italija pokojnog Silvija Berluskonija, a Meloni je i sama imala sukobe sa sudovima, tvrdeći da “moćne frakcije” ometaju ključne politike, posebno migracione. Njena retorika izaziva zabrinutost opozicije da bi cilj mogao biti politička kontrola pravosuđa.
Podrška reformi dolazi i iz ljevice, gdje stručnjaci ističu prebliske veze sudija i tužilaca. Profesor ustavnog prava Alesandro Sterpa sa Univerziteta Tuška smatra da predlog ne povećava kontrolu vlade, već doprinosi transparentnijem sistemu.
Završni skup protivnika reforme održan je na rimskom trgu Pjaca del Popolo, uz pozive na odbranu demokratije i kritiku Melonijeve političke prošlosti.
Politikolog Roberto D’Alimonte ocjenjuje da bi, u slučaju poraza, Meloni preživjela, ali bi njena politička stabilnost bila uzdrmana. Referendum tako predstavlja ključni test njene vlasti i popularnosti.
