Društvo

Organizovan salon vina u okviru 53. Praznika mimoze

U Crnoj Gori postoje značajni pomaci u vinskoj kulturi

U Crnoj Gori postoje značajni pomaci kad je u pitanju vinska kultura, a otvaranjem velikih hotela, koji zahtjevaju ozbiljne vinske kuće, postavljen je zadatak domaćim vinarima da nemaju pravo na grešku i da njihovi proizvodi moraju da budu vrhunski. To je ocijenio direktor Companie de Vinos Montenegro, Željko Uljarević, koji je u saradnji sa Hotelom Lazure i Opštinom Herceg Novi, u okviru 53. Praznika mimoze, organizovao 3. salon vina u hotelu Lazure u Meljinama.

U Crnoj Gori postoje značajni pomaci u vinskoj kulturi Foto: PR Centar
PR CentarIzvor

On je istakao da se, na trećem salonu vina,s 40 izlagača predstavilo sa 180 etiketa vina iz Crne Gore, regiona, Francuske, Italije i Austrije, kao i oko 40 vrsta rakija.

"Kad je u pitanju vinska kultura u Crnoj Gori, vidljivi su veliki pomaci. Otvaranjem novih, velikih hotela, koji traže ozbiljne vinske kuće i etikete iz svijeta, zadat je ozbiljan zadatak domaćim vinarima da nemaju pravo na grešku i da njihovi proizvodi moraju da budu vrhunski",  kazao je Uljarević.

Smatra da je 3. salon vina predstavlja veliki značaj za Opštinu Herceg Novi, navodeći da hoteli bilježe popunjenost u februaru.

"Cilj nam je da se tradicija održavanja ovog salona nastavi i da svake godine budemo bolji", naveo je Uljarević.

Predstavnica Vinarije Chêne Bleu, Danielle Rolet iz Francuske, rekla je da ta vinarija postoji 25 godina, navodeći da im je cilj da pokažu njene prave vrijednosti kroz svježinu vina.

"Proizvodimo dva vrhunska vina, čiji čokoti su stari preko 60 godina. Ta vina predstavljaju našu porodicu", navela je Rolet.

Kazala je da je prvi put u Crnoj Gori, da je oduševljena sa ljudima i sa prirodom.

Georg Glaser, koji predstavlja Vinariju Glaser & Glaser iz Austrije, kazao je da se ta vinarija nalazi u tradicionalnoj vinskoj regiji, udaljenoj oko sat vožnje od Beča.

"Proizvodnja vina u mojoj porodici je tradicija. Odrastao sam u porodici u kojoj je moj djed proizvodio vina. Radi se o maloj porodičnoj vinariji", rekao je Glaser.

Istakao je da nije prvi put u Crnoj Gori, navodeći da su ljudi prijateljski nastrojeni i da je preporučio prijateljima u Autriji da dođu u našu državu i tu provedu odmor.

Sabrina Rigo, koja predstavlja Vinariju Astorija iz Italije, kazala je da se ta vinarija nalazi u oblasti Veneto, navodeći da se uglavnom bave proizvodnjom pjenušaca poznatih pod imenom proseko.

"Taj proseko se pravi od sorte glera. Specifičan je po tome što je kontrolisan od države. Proizvodimo i vina koja nisu pjenušci, ali glavna su nam pjenušava vina. Radi se o najvećoj vinariji u oblasti Veneto, koja je porodična. Proizvodimo oko 15 miliona flaša. Ta vina su odličnog kvaliteta", navela je Rigo.

Predstavnik Vinarije Kiš, Siniša Popović, rekao je da u toj vinariji, koja se nalazi u Sremskim Karlovcima, proizvode oko 75 hiljada flaša godišnje.

"Trenutno imamo 15 hektara vinograda u zasjedu, a plan je da se proširimo do 25. Mi smo šesto koljeno proizvodnje i već imamo dugu tradiciju. Ono na čemu insistiramo kad su bijela vina u pitanju i Fruška gora je da istaknemo svježinu vina", kazao je Popović.

Predstavnik Vinarije Volarević, Josip Volarević, rekao je da su sa podizanjem vinogradima krenuli 2005. godine, a da su se 2013. godine stekli uslovi za prodaju vina.

"Vinarija ima u posjedu 20 hekatara. Nalazimo se u najmlađem vinogorju u Hrvatskoj, Komarni, koja je jedna od najperspektivnijih vinograda u toj državi. U tom području se rušilo kompletno brdo kako bi došli do vinograda. Naša vinarija je većinom bazirana na autohtonim sortama kao što su plavac mali i dubrovačka malvazija", naveo je Volarević.

Pojasnio je da vinariju Volarević odlikuje ekološka proizvodnja i autohtonost, navodeći da najvećim djelom pokušavaju vina proizvesti u vinogradu, kako bi imali manje posla u podrumu.

Predstavnik Vinarije Dubrovački podrumi, Božo Martinović, kazao je da ta vinarija datira iz 1877. godine, u raznim periodima se selila iz Dubrovnika, a u Grudi je, kako je naveo, vinarija napravljena 1962. godine.

"Danas imamo 13-14 etiketa raznih sorti, od plavca, vranca, merloa, kabernea, malvazije i domaće i internacionalne sorte. U zadnjih četrdesetak godina u Konavle su došle francuske sorte, kao što su merlo, kaberne, suvinjon i one su se udomaćile kod nas. Tako da su pobijedile autohtone sorte, kao što su dubrovačka malvazija i plavac. Zbog toga smo, u poslednjih tridesetak godina, napravili ozbiljan pomak prema kvalitetu", istakao je Martinović.

Menadžerka Hotela Lazure, Andreja Vuković, rekla je da im predstavlja zadovoljstvo što je treći salon vina prepoznat ne samo na lokalnom, već i na regionalnom nivou, kao i što se veliki broj predstavnika vinarija odazvao tom događaju.

"Na salonu se tražilo mjesto više od izlagača, što je pokazatelj koliko je značajan ovaj događaj. Čast nam je što se salon održava tokom Praznika mimoze i što se njime otvara ta manifestacija", navela je Vuković.

Podsjetila je da saradnja Hotela Lazure sa Companiom de Vinos traje od 2018. godine kad je taj kompleks otvoren, a da je 2019. prvi salon održan tokom kojeg je 15 vinarija učestvovalo.

"Na drugom salonu vina 2020. godine, učestvovalo je 25 vinarija. Na trećem salonu vina, nakon dvije godine pauze zbog pandemije koja nas je sve usporila, imamo 40 izlagača što predstavlja veliki rezultat. Imamo vrhunsku ponudu vina i mislim da će gosti biti i više nego zadovoljni", rekla je Vuković.

Osim vina, svoje proizvode su predstavile i destilerije iz regiona te Monte BIanco sa sirevima koji se odlično slažu sa vinima.

Poseban vinski meni pripremljen je za Vinsko veče, koje će biti održano večeras.

Salon vina otvoren je od 13 do 20 sati.

Portal Analitika