Prisustvovali su učenici osnovnih škola „Mahmut Lekić“ i „Sutjeska“, koji su na kraju programa govorili Zogovićeve stihove. Predavanje je najavila pomoćnica direktora Biblioteke Sanja Vojinović, a program je imao interaktivan karakter uz recitovanje učenica Amine Giljić, Zane Ćetković i Anđele Dukić.
Adžović je kazao da je Zogović zagovarao ideju da svaki narod treba da ima pravo na svoj jezik i naglasio da je interkulturalnost u Crnoj Gori počela sve više da živi.
Prema njegovim riječima, u zemlji mora postojati jedan standardni jezik, koji će se govoriti svuda.
- Međutim, u društvima koja su entitetski podijeljena na pola, ne može se na silu nametati ništa, pa ni maternji, ili bilo koji drugi jezik – rekao je Adžović.
On je pojasnio da je teško odreditit broj jezika u svijetu.
- Metodologije određivanja su različite. Zvanična statistika je da u svijetu postoji između 5 i 7 hiljada različitih jezika. Ako pogledamo jezičke porodice možemo zapaziti da je naša Indoevropska jezička porodica najbrojnija. Iako ima najmanji broj jezika, ima najveći broj govornika – kazao je Adžović.
On je istakao da su prognoze da će do kraja ovog vijeka, do 2100. godine izumrijeti do 70 posto svjetskih jezika, jer je svijet počeo da se homogenizuje.
- Samo u Africi se govori oko 1.400 jezika i oni će da izumru sa nestankom brojnih plemena – rekao je Adžović.
Vulaj je kazala da je cilj obilježavanja ovog datuma promovisanje kulture, raznolikosti i višejezičnosti.
- Lingvisti smatraju da bez obzira o kom je narodu riječ, svi treba da brinu o svom maternjem jeziku, o razvijanju jezičke kulture, tradiciji i poštovanju drugih jezika – rekla je Vulaj i dodala da je maternji jezik izraz identiteta svakog pojednica.
- Treba čuvati i voljeti vlastiti jezik, jer je jezik sredstvo za sporazumijevanje među ljudima – kazala je ona.
Vulaj je istakla da su se Zogović i Miljanov trudili da očuvaju vlastiti jezik, ali i da poštuju tuđe.
- Zogović je volio pravdu i slobodu i uvijek se vodio poštovanju drugih kultura – rekla je Vulaj.
