"Nestanu li pčele s planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života", poznata je izjava Alberta Ajnštajna koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promijenimo nešto u vezi dobrobiti za pčele, mogli bismo na teži način saznati je li ona istinita.
Naime, pad populacije pčela u posljedne vrijeme postala je tema koja sve više zabrinjava, a kako bi se ljude edukovali o njihovoj važnosti, 20. maja svake godine obilježava se njihov dan, Svjetski dan pčela.
Kako je sve započelo?
Sve je započelo još u 18. stoljeću kada je Slovenac Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik, a bio je i među prvim ljudima u svijetu koji je naglašavao njihov značaj. Austrijska carica Marija Terezija primijetila je njegovu angažovanost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.
Zahvaljujući njemu, pčelarastvo je danas vrlo njegovana tradicija u Sloveniji gdje se košnice mogu vidjeti načičkane na poljima, rubovima šuma, u vrtovima i na krovovima, a ta je zemlja i svjetska predvodnica u njihovom očuvanju.
Pčela se kao simbol marljivog rada često nalazi na ulazima u banke i muzeje, a čak je otisnuta i na kovanici od 2 eura koju je Evropska centralna banka izdala povodom prvog Svjetskog dana pčela 20. maja 2017. godine, na inicijativu Slovenije. Ovaj je datum izabran jer je to dan rođenja Antona Janše.
Zaštita pčela i meda
Iako je sektor pčelarstva malen, izuzetno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost jer su pčele najbrojniji oprašivači cvjetova. Bolesti životinja, intenzivna poljoprivreda, izlaganje hemikalijama te gubitak staništa i sve lošiji klimatski uslovi prijetnja su njihovoj produktivnosti.
Pčelarstvo je prisutno u svim državama članicama Evropske unije, s tim da se uslovi proizvodnje, prinosi i pčelarske prakse razlikuju od zemlje do zemlje. Unija je, nakon Kine, drugi po važnosti proizvođač meda u svijetu, no istovremeno je i neto uvoznik meda iz zemalja izvan svojih granica. Države članice EU s najvećom proizvodnjom meda (Rumunija, Španijaa, Mađarska, Njemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska) uglavnom su smještene u južnom dijelu Europe, gdje su povoljniji klimatski uslovi.
Europska Komisija u svom je izvještaju objavila kako će se za pčelarsku godinu 2020 – 2022. na nacionalne programe u Uniji potrošiti 240 milijuna EUR, što je 11 % više u odnosu na razdoblje 2017. – 2019.
EU nakon Kine drugi najveći proizvođač meda
U Evropskoj uniji svake godine oko 600 hiljada pčelara i pčela iz 17 miliona košnica proizvedu oko 250 hiljada tona meda.
Međutim, proizvodnja ne pokriva potražnju pa su tako u 2018. godini države članice EU-a uvezle 208.000 tona prirodnog meda iz zemalja izvan Unije, u vrijednosti od 452 milijuna eura.
U poređenju sa svjetskom konkurencijom, evropski pčelari imaju relativno visoke troškove proizvodnje, a ograničen izvoz je skuplji od uvezenog meda.
Jeste li znali?
Osim što su korisne, pčele su vrlo zanimljivi insekti. Jeste li znali da:
- Medonosne pčele (Apis mellifera) imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu da razlikuju stotine različitih biljnih sorti.
- Pčela zamahne oko 11.400 puta u minutu, zbog čega i čujemo zvuk zujanja.
- Prosječna pčela proizvede oko jednu i pol kašičicu meda u svom životu, a tokom jednog leta posjeti 50-100 cvjetova.
Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi mogli prepoznati.
Pčele radilice su zapravo polno nerazvijene ženke.
Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne da naprave kompleksne proračune vezane za svoje letove.
