Poređenja radi, tokom 2019. godine, posljednje prije krize s koronavirusom, 24 odsto putnika bilo je zahvaćeno kašnjenjima i otkazivanjima, od njih ukupno 1.12 milijardi.
"Naročito ljetos se pokazalo da je osoblje aerodroma i prevoznika nespremno u uslovima povećanja vazdušnog prometa nakon pandemije", rekao je šef Airhelpa Tomasz Pawliszyn.
Uprkos proređenom redu letenja, 244 miliona putnika ili nešto manje od 31 odsto od ukupno prevezenih 795 miliona bilo je pogođeno kašnjenjima i otkazivanjima u zadnji tren, pokazuje analiza toga portala.
Prema studiji, tekom ljetnih mjeseci do 40 odsto putnika imalo je teškoća s letovima. Uz manjak osoblja, ostali glavni uzroci kašnjenja bili su štrajkovi i nepovoljni vremenski uslovi. Pawliszyn upozorava da poboljšanja nema na vidiku ni tokom 2023. godine.
"Očekujemo nastavak negativnih trendova i u ovoj godini. Kao i u mnogim drugim industrijama, nedostatak kvalifikovanih radnika i dalje je ozbiljan problem, a dodatni izazov su štrajkovi", izjavio je.
Prema Airhelpu, Holandija je bila zemlja s najviše kašnjenja, a slijede Velika Britanija i Njemačka, dok su Krf, Mančester i Frankfurt vodeći aerodromi po netačnosti tokom prošle godine. U obzir su uzeti letovi koji su kasnili u polasku više od 15 minuta, kao i oni otkazani nedjelju dana prije planiranog polijetanja.
