Etički komitet Univerziteta Crne Gore ocijenio je da nije nadležan i vratio je Etičkom odboru Univerziteta Crne Gore predmet u kojem se jedan profesor optužuje da je prekršio norme akademskog integriteta. Profesor se sumnjiči da je izabran u više naučno zvanje na osnovu svoje knjige koju je preveo na ruski jezik i predstavio je da je originalno djelo, iako je knjiga bila iskorišćena prilikom njegovog prethodnog izbora u zvanje, kada je napisao na maternjem jeziku.
Profesora je, prema saznanjima Pobjede, Etičkom odboru UCG prijavio njegov kolega. Sporno zvanje dobio je ranije, 2014. godine.
Etički komitet, u sklopu čije nadležnosti su slučajevi gdje su pojedinci objavili radove u inostranstvu, procijenio je da ovim ne može da se bavi, iz razloga što postupaju na osnovu Zakona o akademskom integritetu koji je donešen 2019. godine. Taj akt ne može da se primjenjuje retroaktivno. Etički komitet je ocijenio da je očigledno da je došlo do kršenja akademske čestitosti prilikom njegovog izbora. Konstatovali su i navedeno djelo nije ni prepoznato članom 14. Zakona o akademskom integritetu, koji daje okvir kršenja akademskog integriteta.
UCG BEZ ODGOVORA
Sa Univerziteta Crne Gore nijesu nam odgovorili koliko su dobili ukupno prijava da je neko plagirao rad ili da nije poštovao akademski integritet, jesu li donijeli odluke, ako jesu kakve su sankcije propisali, da li je nekome oduzeto akademsko zvanje i kome.
Etički komitet ne objavljuje imena pojedinaca protiv kojih su postupci u toku.
Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović potvrdila je Pobjedi da im je Etički odbor UCG proslijedio prijavu o sumnji na neakademsko ponašanje profesora prilikom izbora u više zvanje koji je tom prilikom prevod svoje knjige bodovao brojem poena kao originalno autorsko djelo iako je sama knjiga bila iskorišćena kao originalno autorsko djelo prilikom prethodnog izbora u zvanje.
Šćepanović ističe da je ranije takav izvještaj prihvaćen i kao recenzentski i kao mišljenje Naučnog odbora UCG i na kraju kao stav Senata.
"Potpuno je jasno da u navedenom ,,lancu“ kontrole niko nije uradio svoj posao", rekla je Šćepanović.
Stava je da ovo univerzitetsko tijelo može da djeluje, ali da praksa pokazuje da nemaju volje, već predmete prosljeđuju Etičkom komitetu iako znaju da EK može da donosi odluke o kršenju akademskog integriteta za djela koja se nastala od marta 2019. kada je Zakon o akademskom integritetu stupio na snagu.
"Nijesam sigurna da pokazuju dovoljno volje da štite akademski integritet", rekla je Šćepanović.
Etički odbor je ranije proslijedio Etičkom komitetu i predmet koji se tiče profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović koju je student specijalističkih studija optužio da je plagirala njegov rad. EK se nije bavio ni tim slučajem, jer je djelo počinjeno prije donešenog Zakona o akademskom integritetu.
Pravni fakultet UCG je ocijenio da rad profesorice nije autentičan. Kasnije, Tužilaštvo je po prijavi Centra za građansko obrazovanje podnijelo optužni prijedlog protiv profesorice, pokrenut je sudski postupak i podgorički Osnovni sud je donio presudu da je suspendovana profesorica plagirala specijalistički rad njenog studenta Đorđa Drinčića na način što ga je objavila u jednom srpskom časopisu. Ako presuda postane pravosnažna, profesorica je dužna da plati novčanu kaznu od 2.500 eura, a ako to ne uradi - zamijeniće se kaznom zatvora.
Njen advokat Milan Velimirović kazao je Pobjedi da još nijesu dobili odluku Višeg suda na njihovu žalbu.
UCG nije odgovorio kako će oni da reaguju ako presuda protiv profesorice bude pravosnažna.
ZAŠTITNI MEHANIZAM
Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović kaže da je Zakon o akademskom integritetu iz onog seta zakona koji se donose bez namjere zakonopisca da se ti zakoni i upotrijebe, bar ne u njegovom kaznenom dijelu.
"Studentima, na primjer, nije dozvoljeno da, umjesto da budu udaljeni sa fakulteta jednu ili dvije akademske godine, plate novčanu kaznu za neakademsko ponašanje dok je njihovim profesorima, praksa je pokazala, ako se sjetimo slučaja profesorke sa Pravnog fakulteta, to dozvoljeno", rekla je Šćepanović.
Na primjer, studentkinja Pravnog fakulteta isključena je (2020. godine) na dvije godine sa Pravnog fakulteta UCG zato što je na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima je proslavila diplomiranje iako nije diplomirala. Među fotografijama je bila i lažna diploma sa pečatom, potpisi dekanice i rektora. Studentkinja je objasnila kako je to bila predstava za roditelje te da u druge svrhe ,,diplomu“ nije koristila.
Šćepanović podsjeća da mnoge zemlje ozbiljnije štite akademski integritet. Navodi primjer Turske, gdje su rigorozne kazne. Za relativno laka djela kršenja akademskog integriteta profesorima se zabranjuje rad od dvije do pet godina.
"Smatram da treba da postoji mehanizam kojim će se nakon utvrđenih kršenja akademskog integriteta, u zavisnosti od izvršenog prekršaja, ići i do mogućnosti da institucija oduzme akademsko zvanje, kako je u izbrisanom članu 78 trenutno važećeg Zakona o visokom obrazovanju i bilo propisano", navela je Šćepanović.
Predsjednica Etičkog komiteta kaže da u Crnoj Gori, koliko je njoj poznato, možete uraditi bilo šta, a da se prođe bez težih posljedica.
"Treba se prisjetiti prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja, prodavanja ocjena ili teza, falsifikovanja ocjena, grubih kršenja istinitosti prilikom podnošenja konkursne dokumentacije... i sigurno nećete ostati bez akademskog zvanja", rekla je Šćepanović.
SLUČAJ DRLJEVIĆ
Ovo tijelo nije se bavilo ni anonimnom prijavom koja je sumnjičila sadašnjeg predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića da je svoju doktorsku disertaciju, koju je 2018. godine odbranio na Alfa BK univerzitetu u Beogradu, plagirao. Drljević je ranije Pobjedi kazao da je zatečen situacijom, da može slobodno da se provjeri njegov rad, tvrdeći da je autentičan.
Drljević je na Alfa BK univerzitetu, odnosno Fakultetu za menadžment u sportu odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom Perspektive razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori. U anonimnoj prijavi su izdvojeni veći djelovi sadržaja iz tog rada koji su, bez citiranja, do slova prepisani iz dokumenta crnogorskog Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, iz perioda 2008. godine.
Javnosti je poznat slučaj Babović-Martinović. Apelacioni sud Crne Gore je 2019. godine odbio žalbu Milana Babovića iz Bara i potvrdio djelimičnu presudu Privrednog suda od 9. novembra 2017. godine prema kojoj je utvrđeno daje plagirao magistarski rad. Privredni sud je po tužbi Podgoričanina Petra Martinovića protiv Babovića i Univerziteta Mediteran presudio da je Babović prekršio zakon i povrijedio autorsko pravo.
Babović je, prema presudi, od Martinovića prepisao djelove iz magistarskog rada na temu ,,Turistički proizvod Crne Gore i strateški pravci njegovog razvoja“ i prenio ih u svoj rad ,,Uticaj kapitalnih investicija na razvoj turističke privrede u Crnoj Gori“. Ocijenili su da je izreka presude Privrednog suda jasna i razumljiva. Precizirali su da je utvrđeno da je Martinović u maju 2003. godine, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, odbranio magistarski rad, a Babović u septembru 2011. godine, na Fakultetu za turizam u Baru, Univerziteta Mediteran. U presudi je istaknuto da Babović nije citirao izvorno djelo, ime i prezime tužioca Martinovića kao autora i porijeklo preuzetog teksta, te je time povrijedio moralna prava tužioca kao autora propisana članom 16 Zakona o autorskom i srodnim pravima. Privrednom sudu, kako su utvrdili, nije bilo potrebno stručno znanje kako bi utvrdio je li riječ o plagijatu. Učinio je to čitanjem i upoređivanjem magistarskih radova ,,tim prije što je u pitanju očigledno preuzimanje djelova pisanog autorskog djela tužioca“.
Iz oblasti plagiranja poznat je i predmet koji se tiče lidera Demokrata Alekse Bečića. Pobjeda je pisala 2019. godine da je nezavisna, međunarodna komisija Ekonomskog fakulteta UCG, na bazi detaljne analize, utvrdila da se 7.494 riječi, odnosno 21,4 odsto ukupnog obima magistarskog rada Bečića ne može smatrati autentičnim, jer predstavlja tekst preuzet od drugih autora bez korektnog citiranja.
To je navedeno u dokumentu koji je jednoglasno tada usvojio Senat Univerziteta Crne Gore. Nakon takve odluke, makar da je javnosti poznato, nije uslijedila bilo kakva reakcija u smislu pokretanja sankcija.
Komisija Ekonomskog fakulteta zaključila je tada da Bečić, osim što je prepisivao tuđe radove, u magistarskom je i „autoplagirao“, odnosno da je skoro u cjelosti prepisao svoj diplomski rad.
Bečićev rad istraživala je tročlana komisija: prof. dr Dejan Erić sa Fakulteta za bankarstvo, osiguranje i finansije na Beogradskoj bankarskoj akademiji, prof. dr Branko Ljutić, redovni profesor finansija i bankarstva, Univerzitet Privredna akademija Novi Sad i prof. dr Silvija Golem sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Sa Univerziteta Crne Gore nijesu odgovorili da li je ikome zbog kršenja propisa oduzeto akademsko zvanje. Javnost da zna - nije.
U prethodnom periodu Etičkom komitetu dostavljen je veoma mali broj prijava za kršenje akademskog integriteta. Predsjednica tog tijela prof. dr Mara Šćepanović kaže da se zaključak nameće da - ili smo izuzetno čestiti, a samim tim je i akademska čestitost na zavidnom nivou ili nijesmo toliko hrabri koliko volimo da mislimo da jesmo.
Tražili izmjene zakona
Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović istakla je da je EK tijelo koje, između ostalog, daje mišljenja, odnosno odluke povodom sumnje na kršenje akademskog integriteta i - to je sve. Takva mišljenja se, dodaje, šalju licima ili institucijama koja su prijavu podnijela i licima na koja se prijava odnosi.
"Zakon o akademskom integritetu, donesen polovinom 2019. godine, na žalost, pripada cijelom setu zakona koji su doneseni u pretpostavljenim procesima pridruživanja EU a bez ikakve namjere da budu primijenjeni. Upravo zbog toga je EK pokrenuo proceduru izmjena i dopuna ne samo ovog već nekoliko ostalih zakona koji će učiniti svrsishodnim odluke koje će ubuduće donositi", rekla je Šćepanović.
Liječiće nas ljekari sa lažnim diplomama
Skupština Crne Gore usvojila je izmjene zakona po kojima će se po skraćenoj proceduri priznavati diplome sa državnih fakulteta iz zemalja Zapadnog Balkana. Studenti neće morati da plaćaju nostrifikaciju 100 eura. Tada su pojedini poslanici upozorili na opreznost, komentarišući kako su nam institucije pune lažnih, kupljenih diploma, da su ljudi u 50-im i 60-im godinama naprasno završili fakultete.
Mara Šćepanović kaže da ova inicijativa nosi potencijalne rizike.
"Svjedoci smo relativno čestih afera kupovine diploma koje kad se jednom priznaju izuzetno teško, maltene nikako se ne može vršiti njihovo poništavanje, pa će nas možda liječiti ljekari, zgrade, mostove, puteve projektovati arhitekte, a graditi građevinski inžinjeri – koji do svojih zvanja nijesu došli legalnim putem", rekla je ona.
Komentari ()
