Politika

Stranke vladajuće većine: Đukanovićev pokušaj blokade institucija

Današnja odluka predsjednika Crne Gore, koja takođe imajući u vidu navedene razloge predstavlja presedan u istoriji crnogorskog višepartizma, jeste završni čin opstrukcije opozicionih partija, pokušaja blokade institucije i sistema u cjelini - ocijenili su u saopštenju klubovi poslanika vladajuće većine u Skupštini.

Stranke vladajuće većine: Đukanovićev pokušaj blokade institucija Foto: PA
Portal AnalitikaIzvor

- Ovim činom je gospodin Đukanović očito pod pritiskom destruktivnih i radikalnih struktura u svojim redovima koje se pripremaju za predstojeći Kongres, nažalost pokazao da su priče o demokratskoj tranziciji vlasti i kooperativnosti njega i opozicije samo bili jeftini marketinški trikovi. Da ne govorimo kakvu je bombu u sistemu izazvao ovakvim potezom predsjednik Crne Gore, imajući u vidu da stupanje na snagu nekoliko zakona koji uređuju pitanja rada i opšteg kolektivnog ugovora, kreditnih institucija i bankarskog sistema, fiskalizacije i drugih, jesu pitanja koja su strogo vezana za rokove i čije prolongirane može da izazove ogromne posledice po radnike, bankarski sistem i privrednike - navodi se u saopštenju.

Prema njihovoj ocjeni, Đukanović je osim pokušaja uzimanja nadležnosti drugih grana vlasti i ulazeći u ono što nije njegov posao, pokušao da manipuliše u obrazloženju razloga za donošenje odluke.

- Tako je citirajući član 90 Poslovnika Skupštine Crne Gore, izbjegao da citira stav 4 navedenog člana koji kaže da kvorum na zahtjev 10 poslanika utvrđuje prozivkom, kako je i učinjeno. Zaboravio je i da pomene da je dopunama Poslovnika iz novembra mjeseca predviđena mogućnost učešća u radu sjednice na daljinu poslanika koji su u samoizolaciji. Gospodin Đukanović je otišao i korak dalje pokušavajući da sa pozicije predsjednika Crne Gore abolira pokušaj krađe jednog poslaničkog mandata URA-a, odnosno protivrpravno djelovanje članova DIK-a iz reda opozicionih partija, navodeći da je parlamentarna praksa da se mandat potvrđuje tek na predlog DIK-a, zaboravljajući da DIK ne utvrđuje predloge, da je DIK obavijestio Skupštinu da nije u mogućnosti da dostavi izvještaj o tome ko je naredni kandidat na listi “Crno na bijelo”, a da su mandate zaradile partije na izborima, da je to potvrđeno konačnim rezultatima izborima i da saglasno Ustavu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, niko ne može suspendovati pravo izabranog predstavnika naroda koji je sledeći na izbornoj listi da započne svoj poslanički mandat ukoliko to želi - saopšteno je iz partija vladajuće većine.

Ističu da bi bilo zanimljivo da Đukanović odgovori crnogorskoj javnosti da li je vraćao na ponovno odlučivanje na destine zakona koji su usvojene na sjednicama Skupštine Crne Gore u aprilu, maju, junu i julu ove godine, a na kojima je i prilikom početka i rada na sjedncama bilo prisutno 20-ak poslanika, dok je 50-ak poslanika učestvovalo putem informaciono komunikacione tehnologije, iako, dodaju, tadašnjim Poslovnikom, od razliku od sadašnjeg, nije bila predviđena mogućnost učešća u radu sjednice na daljinu.

Prema njihovim riječima ovaj primjer na najplastičniji način pokazuje da se radi o planiranoj opstrukciji, pokašuju blokade institucija i sistema, i dosada u evropskim okvirma nezabilježenom načinu opstruiranja demokratske tranzicije vlasti.

- Međutim, mi ćemo i ovaj pokušaj opstrukcije, istovjetno kao i dva prethodna pokušaja, riješiti staloženo, demokratski i legalno. Saglasno Ustavu i drugim propisima ponovo ćemo izglasati sve zakone i staviti tačku na ovako jeftin i prizeman pokušaj blokade države, institucija, radnika, privrednika i mnogih drugih zaključuje se u saopštenju klubova poslanika Demokratski front - NSD, DNP, UCG, RP; "Demokrate - Demos - Mir je naša nacija"; SNP; "Demokratski front - PZP" i "Crno na bijelo".

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je ranije danas niz zakona koji su usvojeni na posljednjoj sjednici Skupštine na ponovno odlučivanje.

Đukanović je ocijenio da je otvoreno pitanje da li je prilikom početka sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima.

Portal Analitika