Odlukom se, na praktičnom planu, definiše da svi državljani Ukrajine koji ispunjavaju uslove za dosadašnje produženje privremenog boravaka mogu podnijeti zahtjev kod područnih jedinica i filijala MUP-a, iako nemaju važeću putnu ispravu, s tim što će biti u obavezi da istu dostave naknadno.
- Isto važi i za sva ostala dokumenta koja se pribavljaju od nadležnih službi u Ukrajini, a koje zbog vanrednog stanja trenutno ne pružaju usluge svojim državljanima. Prilikom podnošenja zahtjeva stranka u postupku će dobiti potvrdu koju će koristiti za nesmetani boravak u Crnoj Gori – navodi se u mjerama.
Ovlašćenje Ambasade
Primjeni ovog rješenja prethodilo je to što je odlukom ukrajinske vlade od 28. februara, ovlašćena Ambasade Ukrajine u Podgorici da može produžiti rok važenja pasoša, te da u putnu ispravu jednog od roditelja/zakonskog zastupnika mogu upisivati podatke o djetetu.
Prema podacima koje je u okviru informacije o stanju u Ukrajini Vlada usvojila prije dva dana, navodi se da trenutno dozvolu za neki od zakonskih vidova boravka i rada u Crnoj Gori ima 2.148 građana te države.
Druga kategorija državljana Ukrajine, koja će biti obuhvaćena Odlukom, su lica koja su u Crnu Goru ušla i borave do 90 dana u skladu sa Zakonom o strancima (Službeni list Crne Gore, broj 12/2018 i 3/2019). Da nije usvojena konkretna odluka o privremenoj zaštiti, oni bi se nakon isteka tog perioda nalazili u iregularnom, neregulisanom položaju u Crnoj Gori „bez mogućnosti da se vrate u zemlju porijekla, jer sistem nije u stanju da sprovede odgovarajuće procedure kako bi se regulisalo pitanje njihovog boravka i položaja“.
Treća kategorija državljana Ukrajine na koje će se primijeniti Odluka su lica koja nemaju pasoš ili nemaju važeći pasoš Ukrajine, a nalaze se na granici Crne Gore. Konstatuje se, pritom, da su države iz okruženja (Srbija, Hrvatska, Rumunija i Mađarska) dozvolile prelazak granice i ulazak na njihovu teritoriji bez putne isprave, međutim, pod posebnim režimom koji su uvele vlade tih zemalja.
Privremena zaštita je mjera predviđena kao mehanizam koji se koristi u izuzetnim situacijama masovnog priliva, a koje se karakterišu kao vanredne situacije u sistemu azila i migracija, kroz direktivu Savjeta 2001/55/EZ od 20. jula 2001. godine. Konkretno, pružanje privremene zaštite je vanredni postupak, za razliku od redovnog postupka pružanja međunarodne zaštite.
- Primjenom koncepta privremene zaštite obezbijediće se trenutna zaštita, odnosno osnovna prava migrantima i izbjeglicama koji nijesu u mogućnosti da se vrate u zemlje porijekla, na koji način prava i obaveze ovih lica ne bi bila ugrožena, a što bi spriječilo „kolaps“ sistema međunarodne zaštite ili drugog odgovarajućeg sistema koji je moguć pod pritiskom masovnog priliva – stav je Vlade.
Integrisanje u sistem
U njemu je navedeno da su ograničeni smještajni kapaciteti za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori i sve više izraženih namjera i podnijetih zahtjeva za međunarodnu zaštitu bili indikatori koji upućuju na to da bi u takvim okolnostima sistem postao neefikasan, i da je i sa tog apsketa opravdano pristupanje mehanizmu privremene zaštite.
- Posebno na osnovu procjene ukupnih kapaciteta sistema, a naročito kapaciteta da se ovoj populaciji obezbijedi podnošenje zahtjeva, pristup sistemu, fer proceduri i odlučivanju o zahtjevima za međunarodnu zaštitu, prevođenje na jezik koji razumiju, smještaj, zdravstvenu zaštitu, kao i preduslove za integraciju u sistem obrazovanja i tržište rada – obrazloženo je u Informaciji Vlade na osnovu koje je uveden mehanizam privremene zaštite koji ne pretpostavlja, kako se navodi, priznavanje statusa izbjeglice prema Ženevskoj konvenciji.
Fialka zahvalila Crnoj Gori što je primijenila mehanizam koji koristi EU
Otpravnica poslova ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalia Fialka izrazila je zahvalnost zbog odluke koju je usvojila Vlada na juče održanoj sjednici, a koja se tiče odobravanja privremene zaštite ukrajinskih državljana.
Gostujući u emisiji „Znam da znaš“ Gradske RTV, Fialka je kazala da je riječ o istom mehanizmu zaštite koji koristi EU. Dodaje da se nada da će u narednih nekoliko dana taj mehanizam u Crnoj Gori biti i praktično realizovan.
- Crna Gora se pridružila sankcijama EU, ali to je politički dio, sada slijedi praktični dio i na Vladi je da pokaže šta stvarno može – dodaje Fialka.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, prema podacima kojima ona raspolaže, u Crnoj Gori je spas potražilo između četiri i pet hiljada Ukrajinaca.
- Građani Ukrajine su većinom smješteni u privatnom smještaju – kod prijatelja ili rodbine koja živi ili boravi na teritoriji Crne Gore. Pribiližno 2,5 hiljada Ukrajinaca stalno borave ovdje i to su ljudi koji većinom žive na Primorju – kazala je Fialka.
