U prigodnoj besjedi Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNORA Crne Gore je istakao da pobjeda nad fašizmom niti je bila laka niti je izvojevana brzo.
"U njenu veličanstvenost utkane su ogromne žrtve, hrabrost i odlučnost miliona ljudi širom svijeta. I sa posebnim osjećajem ponosa mogu reći - da nije bilo herojstva ljudi sa naših prostora, ne bi bilo ni ovog dana koji puni osam decenija i obilježava se širom Evrope. Jer upravo su naši preci odbili mogućnost predaje ili saradnje sa okupatorom, vratili iz kašeta tek odložene puške, čije se cijevi nijesu ni stigle ohladiti od prethodnih ratova i sa čvrsto dignutim pestom, zadali prvi, a kasnije i svaki bitniji udarac fašizmu, od kojega se nacistička Njemačka i fašistička Italija nikada neće oporaviti. Ka i vazda, naši narodi nijesu to radili u osvajačkim pohodima, već u odbrani sopstvene teritorije, imena i pomena. Otuda je njihova borba posebno vrijedna i za svako poštovanje", poručio je Radunović.
On je naglasio da svjedočimo narastanju nacionalističkih struja širom Evrope, koje baštine fašističke ideološke devijacije i kao takvi, predstavljaju se kao naizgled poželjna alternativa izmorenim demokratskim strukturama.
"Svjedočimo i svojevrsnom paradoksu, koji bezbjednosnu situaciju na globalnom planu čini nikad složenijom - da potomci onih koji su odigrali nezamjenljivu ulogu u pobjedi nad fašizmom već više od tri godine sprovode agresiju nad mirnom i demokratskom državom kakva je Ukrajina. Posebno je paradoksalno što će i oni obilježiti Dan pobjede, u društvu drugih autoritarnih vođa, koji bi činili isto, da im može biti. Ono što nas posebno zabrinjava jeste da, pored navedenog, svjedočimo zahuktalim hegemonističkim porivima i na ovdašnjim prostorima, koji bi obnavljali carstva, prekrajali granice, dezintegrisali države, jer su im ove postojeće previše male, pa bi pravili jednu veliku, jednonacionalnu i jednovjersku. E pa sa ovog velelepnog skupa, iz grada u čijem je genetskom kodu suživot i tolerancija, uz prisjećanje boraca Druge čete, trećeg bataljona, četvrte proleterske brigade, parafrazirajući njihove riječi, poručićemo im: dok god bude jednog antifašiste na ovim prostorima, ti vam naumi neće proći", kazao je Radunović.
Naglasio je da se i Crna Gora suočava sa nikad većom najezdom istorijskog revizionizma.
"Osvjedočene četničke vojvode smo instalirali na visoke državničke pozicije, predsjednici opština koje su dale veliki broj boraca za dostojanstvo Crne Gore, nam himni pokazuju srednji prst i, što posebno boli - sva njihova nedjela se tolerišu pod plaštom nikad većeg pomirenja i slobode, a sve pod dirigentskom palicom jedne vjerske organizacije, koja nikad nijednim svojim činom nije pokazala da priznaje ni poznaje državnu autentičnost Crne Gore. Zbog svega navedenog, naša borba daleko od toga da je zamrla, a ponajmanje je uzaludna. Na nju nas obavezuje patnja naših junačkih predaka, kao jedna od dvije konstante u milenijumskom trajanju naše države. Druga je - sloboda! Na nju nas obavezuje sva ona tuga žena, majki i sestara, što su ispraćale svoje muževe, sinove, braću, ali i same učestvovale u oslobodilačkoj borbi. Njihove suze - ali i onaj osmijeh Ljuba Čupića, nastao pred sudnju uru, i kao takav, borbi za slobodu dao je jednu posebnu dimenziju, odnosno nesalomljiivu vjeru „da dolaze dani slobode“. Sudbina ili kosmička pravda će htjeti da se Ljubo osmjehne smrti na isti dan kada će tri godine kasnije, Evropa po prvi put ugledati svjetlost pobjede i time postati neizostavan dio antifašističkog trijumfa", zaključio je Radunović.
U umjetničkom dijelu programa posebno je zapaženo učešće Dušanke Belade, rediteljke i kantautorke i glumice Jovane Brnović.
