Ranije ove godine, Evropska unija je ponovo potvrdila svoj stav o postepenom ukidanju prodaje novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine.
Međutim, odluka nije okončana, jer je obećanje o nultoj emisiji izduvnih gasova još uvijek predmet rasprave.
Kako podsjeća Motor1, prvobitni plan je bio da se prijedlog preispita 2026. godine, ali je to pomjereno. Iz očiglednih razloga, većina proizvođača automobila je protiv ove mjere, a Stellantis je posljednji koji se oglasio.
U intervjuu za Politico, predsjednik automobilskog konglomerata, Džon Elkan, rekao je da bi EU trebalo da preispita i dozvoli SUS motore i nakon 2035. godine. Posebno je mislio na plag-in hibride i električna vozila sa produženim dometom, u kojima benzinski motor služi kao generator za punjenje baterije. Elkan, koji je takođe predsjednik Ferrarija, vidi budućnost alternativnih goriva kao još jedan put ka dekarbonizaciji.
Ali čak i prije predloženog roka za 2035. godinu, proizvođači koji prodaju automobile u Evropi suočavaju se sa drugim ciljevima. Moraju da se pridržavaju progresivno nižih emisija iz flotnog parka, smanjujući ih za 15 procenata za period 2025–2029. u poređenju sa periodom 2020–2024. EU je prvobitno željela da proizvođači automobila dostignu novi cilj do kraja ove godine, ali je od tada dala više vremena. Sada moraju da imaju prosječnu emisiju od 93,6 g/km tokom perioda 2025–2027.
Sljedeća prepreka dolazi 2030. godine za period koji traje do kraja 2034. godine. Kompanije će morati još više da smanje emisije iz svog voznog parka, na samo 49,5 g/km.
Elkan želi da EU da proizvođačima automobila više vremena. Umjesto da moraju da ispunjavaju stroži godišnji cilj počev od 2030. godine, Elkan smatra da bi industriji trebalo dozvoliti da prosječno utvrđuje emisije tokom pet godina (2028–2032).
Lako je vidjeti zašto se Stellantis i drugi veliki proizvođači automobila protive tome da budu primorani da prodaju samo električna vozila. Električna vozila su držala samo 16,1% tržišnog udjela u Evropskoj uniji do septembra, prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Dostizanje 100% za devet godina je veoma nerealno i izazvalo bi haos u cijeloj industriji dovodeći u opasnost ogroman broj radnih mjesta.
Prije nekoliko mjeseci, glavni tehnološki direktor BMW-a, Joakim Post, rekao je da prisiljavanje usvajanja električnih vozila „može ubiti industriju“. Njegova izjava je odjeknula slično upozorenje izvršnog direktora Mercedesa, Ole Kalenijusa, koji je tvrdio da evropska automobilska industrija „punom brzinom ide u zid“ ako zabrana ugradnje motora sa unutrašnjim sagorijevanjem ostane na snazi.
Udio električnih vozila u ukupnoj prodaji u 27 zemalja EU će se vjerovatno povećati u narednim godinama. To nije samo pretpostavka, već pretpostavka bazirana na prilivu predstojećih pristupačnih modela. Renault je nedavno najavio električni Twingo ispod 20.000 eura (u Italiji recimo kreće od 19.500 eura bez subvencija), dok će Volkswagen 2026. lansirati ID. Polo od 25.000 eura a zatim i manji model od 20.000 eura tokom 2027. godine.
