Kada je napunio osamnaest godina, Ilija Stanić nije odlučio da pođe u veći grad i da živi život kojem teži većina crnogorskog stanovništva. Naš sagovornik, je na svoje punoljetstvo upisao Biotehnički fakultet ali je odlučio da ostane na desnoj obali rijeke Tare, u svom selu Slatina koje se nalazi na osam kilometara od Mojkovca.
Fasciniran pčelama, bez državne pomoći osim određenih opštinskih premija, odličio je da zaviri u svijet pčelarstva da bi kasnije od toga napravio biznis i proširio na uzgoj jagoda, luka i krompira.
''Za mene je pčela savršeno biće tako da sam pčelarstvom počeo da se bavim prvenstveno iz ljubavi i jer sam osjetio potrebu da uđem u taj svijet pčelarstva i otkrijem sve tajne koje skriva. Kasnije je to preraslo u spoj ljubavi i biznisa, spojio sam lijepo i korisno. Zatim sam došao na ideju da krenem i sa jagodama, sa njima baš iz razloga što je to voće koje svi volimo i smatrao sam da neću imati problema sa plasmanom istih. Uz veliku posvećenost i prvenstveno vodeći računa o kvalitetu ispostavilo se da je moja vizija bila ispravna i zaista nijesam imao nikakvih problema u plasmanu. Iz godine u godinu sam proširivao proizvodnju kako jagoda tako i bijelog i crnog luka i krompira'', govori Stanić.Poljoprivreda, kako govori naš sagovornik, u određenim trenucima zahtjeva cjelodnevnu prisutnost i rad, a najviše posla ima na proljeće i ljeto.
Zarada zahtijeva veliko odricanje
''Poljoprivreda u određenim trenucima zahtijeva da ste prisutni dvadeset i četiri časa dnevno, sedam dana u nedjelji. Ja najviše posla imam u proljeće i ljeto. Tada treba biti maksimalno posvećen poslu koji radiš jer koliko truda uložiš u procesu proizvodnje toliko ćeš dobiti na kraju, što kroz novac što kroz satisfakciju da su kupci zadovoljni kvalitetom proizvoda, što je prevashodno moj cilj - kvalitet iznad svega. Svaki posao je zahtjevan, a kao što znamo poljoprivreda je fabrika pod otvorenim nebom, tako da može da se desi da čitav vaš trud propadne za pola sata ili preko noći, ali optimizam je ono što nas gura naprijed'', ističe Stanić.
Za uspješnog poljoprivrednika, kako komentariše naš sagovornik, nije potrebna samo marljivost, već ljubav i velika upornost.
''Svaki posao koji se radi iz ljubavi sam pokreće volju za radom, tako da ako nešto pokušamo raditi preko svoje volje, ma koliko ta ideja izgledala dobro, male su šanse da uspijemo, jer nećemo dati cijelog sebe u tom poslu i za uzvrat dobićemo samo razočaranje. Jedini uspjeh koji je zagarantovan u bilo kojem poslu pa tako i u poljoprivredi podrazumijeva tri stvari a to su: ljubav prema tom poslu, volju za radom i konstantnu upornost. Tada je uspjeh zagarantovan, ali, naravno da ove tri stavke nije lako objediniti'', priča Stanić.
Preko komšija do dobrog glasa, internet pomogao da proširi biznis
Prodaju je započeo tradicionalnim metodama i dobrim kvalitetom prozivoda to je dalo rezultate. Ipak, kako dodaje naš sagovornik, moderne tehonologije i društvene mreže su mu pomogle da proširi biznis i pridobije nove mušterije.
''Na tržište sam se probijao postepeno, prvo sam krenuo od svog komšiluka, pa svog grada a kasnije nošen dobrim glasom moj proizvod se mogao naći i širom Crne Gore. Međutim u eri interneta i modernih tehnologija došao sam na ideju da napravim stranicu na Instagramu i Fejsbuku preko koje bih upoznao svoje buduće mušterije sa postupkom rada na imanju i dokazati im da mogu imati povjerenje kako u mene tako i u proizvod koji im nudim i za koji apsolutno tvrdim da je domaći u najvećoj mogućoj mjeri. Stranici sam dao naziv ''Organic Stanić - Domaći Proizvodi'' i vrlo brzo sam proširio krug svojih mušterija i bio dostupan mnogo dalje od granica svog rada. Svi ti kupci koji su jednom probali moj med ili jagode uvijek su se vraćali ponovo da kupe još i za sebe i za svoju rodbinu, a to je meni najveća satisfakcija. Da vidim da se moj rad i trud cijeni, jer je uloženo dosta novca i vremena da bi se do toga došlo'', govori Stanić.
Kako dodaje, domaći proizvodi su sve traženiji jer su ljudi počeli da shvataju važnost zdravije ishrane.
''Sve više ljudi se okreće domaćim proizvodima jer su shvatili da je tu zdravlje, jer danas se jeftino hranimo da bi smo se kasnije skupo liječili. Lično iz svog iskustva kažem da sve veći broj ljudi počinje da shvata važnost zdrave ishrane i prema tome sve se više okreću provjerenim proizvođačima i našem nezagađenom selu. Jer svjedoci smo da danas na našim trpezama možemo imati bilo koji proizvod sa bilo kojeg mjesta na zemlji. Ali samo mi recite da li je logično da jedemo jagode iz Španije koje mogu da vam stoje u frižideru po ko zna koliko dana i pritom da imaju ukus svega osim jagode? Moja jagoda ne može da stoji preko dva dana i mislim da je ova konstatacija pametnome dosta'', zaključuje Stanić.
Kolektivna pandemija da grad pruža veće mogućnosti za zaradom, od poljoprivrede se može dobro živjeti
Naš sagovornik smatra da se sela iz godine u godinu masovno prazne jer su ljudi zaraženi idejom da će bolje zaraditi i živjeti u većim gradovima.
''Mladi bježe sa sela jer je to postala kolektivna pandemija razmišljanja da grad pruža veće mogućnosti za zaradom. Međutim kada shvatimo da je vrjedniji jedan cent koji zaradimo na svom imanju i koji ostane u našoj kući nego jedan euro koji zaradimo pod tuđim krovom i koji ćemo samo da proslijedimo nekom drugom, onda ćemo moći da se nadamo boljitku našeg društva i kolektivne svijesti'', ističe Stanić.
Kako dodaje, od poljoprivrede se može dobro živjeti ali je potrebno i veliko odricanje.
''Od poljoprivrede se može sasvim korektno živjeti, ali to podrazumijeva veliki obim proizvodnje što je u našim uslovima nedostatka radne snage veoma teško. Tako da poljoprivreda postaje samo dodatni vid punjenja kućnog budžeta, osim kod onih upornih i spremnih da žrtvuju dosta toga da bi bili svoji na svome'', priča Stanić.
