„Srpski svet“ ostaje dugoročni plan Beograda da politički, kulturno i kroz Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) poveže prostore sa srpskim stanovništvom.
SPC, sa svojom mrežom parohija i sveštenstva, predstavlja ključni instrument koji spaja religiju i politiku.
Crna Gora – duboko ukorijenjen uticaj
U Crnoj Gori SPC uživa značajnu institucionalnu prisutnost – potpisani pravni ugovori i ustaljene veze omogućavaju joj stabilnu moć, nezavisno od promjena vlasti. Ipak, budući razvoj zemlje zavisi od multietničkog konsenzusa i jačanja sekularnog okvira koji osigurava ravnotežu između vjerskih zajednica i države.
Predloženo rješenje:
Crna Gora može umanjiti političke tenzije kroz:
- širu participaciju manjinskih zajednica (Bošnjaka, Albanaca, Hrvata) u državnim institucijama
- zajedničke turističke rute Sarajevo–Podgorica–Novi Pazar, te start-up i IT hubove koji povezuju univerzitete i privredu, uz korištenje EU fondova (Horizon Europe, IPA III).
Bosna i Hercegovina – Dodikova karta
Milorad Dodik i dalje prijeti odvajanjem Republike Srpske. Sankcije SAD-a i najave strožih evropskih mjera povećale su cijenu njegove politike, ali on nastavlja koristiti svaku krizu kako bi oslabio državno jedinstvo i ostavio otvorena vrata većem uticaju Beograda.
Predloženo rješenje:
- reforma energetskog sektora uz snažan nadzor EU, što smanjuje prostor za političke ucjene
- zajednički obnovljivi projekti sa Crnom Gorom i Albanijom
- fond dijaspore koji usmjerava oko 5 milijardi KM godišnjih doznaka u mala i srednja preduzeća
- olakšice za IT sektor i digitalne nomade, uz Sarajevo i Mostar kao tehnološke centre.
Srbija – kriza koja troši energiju
Masovni protesti, korupcijski skandali i pad povjerenja u institucije iscrpljuju vlast u Beogradu. Iako je „Srpski svijet“ dugoročni plan, kapacitet Srbije da ga sada širi značajno je oslabljen.
Bošnjaci – čuvari stabilnosti i most Balkana
Bošnjaci su prisutni u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, a njihova uloga raste na tri polja:
1. Politički stub
- U BiH bošnjačke stranke čuvaju funkcionalnost države i vode procese približavanja EU i NATO-u.
- U Sandžaku i Crnoj Gori jačaju lokalnu samoupravu i veze sa Sarajevom.
2. Kulturno povezivanje
- Sarajevo Film Festival postao je simbol zajedničkog kulturnog prostora.
- Manifestacije poput „Dana bosanske kuhinje“ u Novom Pazaru i Podgorici jačaju turizam i identitet.
- Univerzitetske razmjene Sarajevo–Novi Pazar–Skoplje šire akademsku saradnju.
3. Ekonomski potencijal i dijaspora
- Bošnjačka dijaspora godišnje šalje u BiH oko 5 milijardi KM – više od 10% BDP-a.
- Investicije u Federaciji BiH 2024. premašile su 6,1 milijardu KM, s najbržim rastom u Kantonu Sarajevo.
- Oko 30% dijaspore spremno je investirati uz pouzdane partnere, a IT sektor bilježi snažnu potražnju za programerima, stručnjacima za podatke i sajber sigurnost.
Zajedničke inicijative CG–BiH
- Zelena infrastruktura Balkana: zajedničko apliciranje za EU fondove za hidro i solarne projekte, posebno na slivu Drine i Tare.
- Kulturna diplomatija: povezivanje Sarajevo Film Festivala i crnogorskih festivala kao regionalnih platformi.
- Obrazovanje bez granica: sporazum univerziteta Sarajevo–Podgorica–Novi Pazar za dvostruke diplome i razmjenu studenata.
„Srpski svijet“ nije nestao, ali je pod pritiskom i u fazi održavanja, a ne širenja. Nasuprot tome, Bošnjaci postaju ključni faktor stabilnosti i razvoja.
Jačajući multietničku saradnju, zelenu ekonomiju, IT sektor i kulturne veze, Crna Gora i Bosna i Hercegovina mogu zajedno graditi sigurniji, povezaniji i ekonomski snažniji Balkan.
(Autor je predsjednik Skupštine Senata privrede EU u BiH)
