Sastav aktuelne 44. vlade Crne Gore biće izmijenjen nakon ljetnjeg odmora, a premijer i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić s ovom namjerom je već upoznao pojedine ministre, saznaje Pobjeda.
73
Plan se ne odnosi samo na kadrovske promjene, već će, izvjesno, biti smanjen i broj ministarstava, čime će se iz temelja preurediti odnosi brojnih partija vladajuće većine, dok bi politička scena u Crnoj Gori mogla ući u novu fazu.
OBEĆANJE
Tačno prije godinu, prvi čovjek izvršne vlasti najavio je moguće rezove u svom kabinetu koji je, u tom trenutku, imao 32 potpredsjednika Vlade i ministra, te 64 državna sekretara.
- Za nekih šest mjeseci ćemo raditi reevaluaciju Vlade i vidjeti ko je radio dobro, ko loše. Imamo političku odgovornost za sve ministre i državne sekretare. Moraće da pokažu mnogo više rada, truda, ozbiljnosti, odgovornosti. I oni koji ne budu dobro radili, mogu da računaju da će biti smijenjeni – izjavio je Spajić početkom avgusta 2024. godine.
Ova „prijetnja“ primakla se realizaciji tek prije mjesec, kada su objavljeni učinci svih ministarstava tokom prva dva kvartala 2025, odnosno od početka godine do kraja juna. Tim povodom, brojni ministri su se žalili da su učinili više nego što je javno izneseno, pa su tenzije počele da rastu kako unutar Vlade, tako i u samom parlamentu.
SCENARIJI
No, međunarodnim partnerima je najbitnije da Crna Gora ima dovoljno stabilnu izvršnu vlast, koja će iznijeti sve neophodne reforme na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, zbog čega će Spajić očigledno pristupiti „radikalnim rezovima“.
Scenario koji je najbliži realizaciji podrazumijeva smjenu neefikasnih ministara, ukidanje pojedinih potpredsjednickoh mjesta.
Pobjeda je već pisala kako su, osim ove, na stolu još dvije mogućnosti za rekonstrukciju izvršne vlasti. Jedna bi podrazumijevala samo manje kadrovske izmjene kojima se ne bi narušila postojeća vladajuća većina. Druga mogućnosti bi, pak, podrazumijevala ulazak DPS-a i time potpuno novi odnos snaga, takođe, uz saglasnost diplomatskih predstavnika zemalja Kvinte.
Zauzimanje novih pozicija u susret jesenjim promjenama u Vladi nagovijestili su i brojni susreti predstavnika stranaka u vlasti, ali i onih iz opozicije, kako javni, tako i tajni.
Tako su lideri koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) i Milan Knežević (Demokratska narodna partija) imali više „istorijskih susreta“ sa partnerima, od kojih je najviše pažnje privukao onaj sa Spajićem. Sastanak je održan nakon što je propalo obezbjeđivanje parlamentarne većine za usvajanje Zakona o amnestiji, koji je bio ključni za djelovanje ZBCG u posljednje vrijeme. S druge strane, PES je (u ime Vlade) bio primoran da povuče zakone o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima.
No, u plenumu je dobio opozicionu podršku praktično za sve zakone iz reformske, odnosno evropske agende, jer su za njih glasali poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD).
SUSRETI
Nakon susreta Spajića sa Mandićem i Kneževićem, pojavile su se brojne spekulacije o nastavku njihove saradnje, poput one da je lider NSD ponudio premijeru manjinsku podršku, pod uslovom da se iz Vlade isključi Bošnjačka stranka. ZBCG je, međutim, to opovrgnuo, ističući da se razgovaralo „o stabilizaciji većine, a ne o ultimatumu“.
Spajić se takođe sastao sa čelnicima Demokrata, ali detalji nijesu dospjeli u javnost.
Posebno su interesantni sastanak i poruke koje su se čule nakon susreta predstavnika ZBCG sa Nikom Đeljošajem. Sve se odigralo po povratku lidera Albanskog foruma iz (ne)zvanične posjete Sjedinjenim Američkim Državama. Đeljošaj je tom prilikom razgovarao sa visokim zvaničnikom FBI-ja Kašom Patelom.
Time je ne samo učvrstio svoju poziciju za buduće personalne izmjene unutar Vlade, već i pomenute koalicije stranaka albanske manjine. S druge strane, sastanak sa Đeljošajem imao je za cilj smanjenje spekulacija o mogućem ulasku DPS-a u Vladu.
Iako su kritikovali ponašanje premijera u parlamentu, podrška najjače opozicione DPS ključnim zakonskim rješenjima koja su stigla iz Vlade, ostavlja prostor da, u slučaju potrebe, i ovaj politički subjekt bude razmatran za ulazak u vladajuću većinu, zbog pozitivnog stava međunarodnih partnera prema takvom rješenju.
Zvanični Brisel kroz izjave svog diplomatskog predstavnika Johana Satlera, zatim ambasadora Kvinte u našoj zemlji, ali i evropskih zvaničnika već devet mjeseci insistira na političkoj stabilnosti i usklađenosti sa EU direktivama, što može iznijeti samo reformski orijentisana izvršna vlast.
