Sci/Tech

Bivši radnik CIA-e skreće pažnju javnosti

Snouden upozorava: Stanje nadzora nadživjeće koronavirus

Vlade širom svijeta koriste visokotehnološke mjere nadzora za borbu protiv epidemije koronavirusa. Međutim da li sve to vrijedi? Edvard Snouden ne misli tako...

Edvard Snouden Foto: Augsburger Allgemeine
Edvard Snouden
TNWIzvor

Bivši radnik CIA-e, koji je iznošenjem u javnost tajnih dokumenata otkrio mrežu špijunskih programa u SAD-u, upozorava da će se jednom kad se ta tehnologija primijeni i postavi, teško ukloniti i prestati sa radom.

"Kada vidimo da su hitne mjere donešene, posebno danas, one se obično zadržavaju“, rekao je Snouden u intervjuu za međunarodni festival dokumentarnog filma u Kopenhagenu. "Hitne mjere imaju tendenciju da se proširuju. Tada se vlasti osjećaju ugodno sa nekom novom snagom i moći. Počinje da im se to sviđa.“

Pristalice drakonskih mjera tvrde da normalna pravila nijesu dovoljna tokom pandemije i da se dugoročni rizici mogu riješiti nakon što se epidemija zaustavi.

Međutim kratka suspenzija građanskih sloboda može se brzo produžiti. Službe bezbjednosti će uskoro naći nove namjene za tehniku.

Kad prođe kriza, vlade mogu da nametnu nove zakone koji će učiniti pravila za vanredne situacije trajnim i iskorišćavaju ih da razbiju neslaganja i političku opoziciju.

Uzmite prijedloge za nadgledanje epidemije - praćenjem podataka o lokaciji mobilnih telefona. Ovo bi mogao da se pokaže kao moćan metod praćenja širenja virusa i kretanja ljudi koji ga imaju. Međutim, to će takođe biti primamljivo sredstvo za praćenje terorista – ili bilo kog drugog potencijalnog neprijatelja država.

Vještačka inteligencija postala je posebno popularan način praćenja života u okviru pandemije. U Kini termovizijski skeneri postavljeni na željezničkim stanicama identifikuju pacijente sa temperaturom, dok u Rusiji sistemi prepoznavanja lica primjećuju ljude koji krše karantinska pravila.

Razlog zbog kod je vještačka inteligencija toliko atraktivna je njena efikasnost u procjenjivanju vjerovatnoća kod različitih grupa ljudi.

Međutim, prevelika efikasnost može biti prijetnja slobodi, zbog čega ograničavamo policijska ovlašćenja mjerama poput naloga i očiglednog razloga za hapšenje.

Alternativa je algoritamsko postupanje policije koje opravdava pretjeranu silu i održava rasno profilisanje. Snouden je posebno zabrinut zbog bezbjednosnih službi koje implemetiraju AI na svu ostalu tehniku nadzora koju već posjeduju.

"Oni već znaju što gledate na internetu i gdje se vaš telefon kreće“, rekao je. "Sada znaju koji je vaš otkucaj srca, koliki je vaš puls. Što se događa kada počnu da povezuju ove podatke i primjenjuju na to vještačku inteligenciju?“

Pronalaženje ravnoteže

Teško je uspostaviti ravnotežu između sigurnosti i privatnosti u najboljim vremenima, a kamoli tokom globalne krize. Snouden ne osporava težinu pandemije, ali vjeruje da je prolazan problem koji će se na kraju riješiti vakcinama i kolektivnim imunitetom.

Posljedice mjera koje danas uvodimo biće trajne. Zato tehnologija koju sada implementiramo mora biti proporcionalna svakoj fazi epidemije.

Otvorenost vlada i konsultacije sa javnošću osiguraće da to bude u skladu s vladavinom zakona i očuva naša osnovna ljudska prava.

Drakonske mjere mogu biti podnošljive ako nam pomognu da prebrodimo pandemiju. Međutim, isto tako moramo razmišljati o svijetu u kojem želimo da živimo nakon što se korona virus obuzda.

Portal Analitika