Na Žabljaku se prije uvođenja novih mjera tražila soba više. Smještajni kapaciteti bili su skoro maksimalno popunjeni. Ugostitelji su zadovoljno trljali ruke iščekujući dobru posjećenost u gradu pod Durmitorom. Nakon uvođenja novih epidemioloških mjera, dio gostiju je otkazao smještaj u ovom gradu. Ipak, najveći teret, i ovaj put, ponijeće vlasnici kafe barova i restorana.
Vijest da će biti zabranjeno emitovanje muzike, čak i sa razglasnih uređaja, rezultirala je brojnim otkazivanjima rezervacija u ugostiteljskim objektima.
„Imali smo oko 90 odsto popunjenosti kapaciteta, nažalost sada nije tako jer s novim mjerama došlo je do otkazivanja. Za sada još nije veliki procenat otkazivanja kada je smještaj u pitanju, ali jeste kad je riječ o proslavama u kafe barovima. Osnovni razlog za to je eliminisanje muzičkih sadržaja u lokalima“, ističe za Portal Analitika direktorica lokalne Turističke organizacije Vanja Krgović-Šarović.
Podsjetimo, zbog novih mjera žabljački ugostitelji organizovali protest, i zatražili da im se tokom praznika omogući rad uz muziku.
Januar ključni mjesec zimske sezone
Januar mjesec, novogodišnji i božićni praznici i vrijeme zimskog školskog raspusta, period je kad grad pod Durmitorom oživi, vrvi od posjetilaca. Na skijalištu Savin kuk, tih dana prava je gužva i graja. Uvođenje novih epidemioloških mjera, izaziva bojazan da ove zime neće tako biti. Turistički privrednici plaše se otkazivanja i loše sezone.
„Kada je zimska sezona u pitanju ključni mjesec za nas je januar mjesec. Naprosto iz razloga što je to period novogodišnjih i božićnih praznika, i period školskog raspusta. Sa druge strane moram konstatovati da su naši glavni gosti u ovom periodu iz Crne Gore, i naprosto se vezuju za novogodišnje praznike i za školske raspuste, znači glavna frekvencija i cirkulacija turista u ovom periodu.
Ono što je zasigurno da će jednim dijelom uticati na posjećenost Žabljaka, u novogodišnjem dijelu lokali i kafe barovi biti najviše pogođeni sa ovim novim mjerama“, kaže Krgović-Šarović.
Ipak, kako kaže, svi shvataju da je zdravlje važno.
„Svjesni smo da je broj inficiranih u Crnoj Gori u porastu i da su iz zdravstvenog ugla mjere opravdane. Ipak, mislim da ćemo svi morati naći kompromis u ovoj situaciji. Za nas je ključno ono što će se dešavati nakon 12. januara kada očekujemo nove mjere“, ističe Krgović-Šarović.
Za razliku od ljetnje sezone, kada je Žabljak često izbor za odmor turistima iz cijelog svijeta, tokom zime, ovaj grad biraju, kako kaže, uglavnom domaći turisti i posjetioci iz regiona.
„Na Žabljaku zimska sezona još od ranije se fokusira na domaće goste i na goste iz regiona. Trenutno, najviše je turista iz Crne Gore, a kada je region u pitanju najviše ih je iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Albanije“, pojašnjava direktorica TO Žabljak.
Napominje da je ista situacija bila i prije epidemije.
Loša infrastruktura i mali broj staza
Ono što Žabljak ne pozicionira visoko na regionalnom, ali ni na svjetskom tržištu, jesu skijališta. Žabljak ne nudi mnogo uređenih staza, a oprema je odavno „zrela“ za rekonstrukciju.
„U regionu i okruženju imamo mnogo kvalitetnija i razvijenija skijališta, i naprosto naša glavna sezona se vezuje za rad skijališta i nivo kvaliteta skijališta. Sa druge strane već i u Crnoj Gori imamo situaciju, da u Kolašinu imamo mnogo naprednije i razvijenije skijalište, i znatnim dijelom opredjeljenje turista za ovo mjesto“, podvlači Krgović-Šarović.
Skijalište Savin kuk, kako ističe, već uveliko radi punim kapacitetom, koji im je na raspolaganju. Osim prelijepe prirode, skijališta u ovom gradu, već odavno ne nude mnogo toga. Bez obzira na sve to, ljubitelji zimskih sportova, biraju jedino skijalište koji je u funkciji na padinama Durmitora.
„Sve postojeće staze su u funkciji, kao i ugostiteljski objekti. Ono što je već naslijeđena priča, jeste da očekujemo da se skijalište modernizuje i proširi. Glavni nedostatak je dosta loša, odnosno zastarjela infrastruktura i mali broj staza za skijanje“, pojašnjava Krgović-Šarović.
Direktorica TO Žabljak ističe i da očekuje da će skijalište uskoro biti rekonstruisano.
„Trenutno, Ministarstvo ekonomskog razvoja intenzivno radi na studiji izvodljivosti za unapređenje skijališta. Nakon urađene studije imaćemo jasne impute u kom pravcu će dalje ići razvoj. Jako je bitno u priču bude uključen stručni tim UNESCO-a, iz razloga što se skijalište jednim dijelom nalazi u zoni nacionalnog parka“, kaže Krgović-Šarović.
A skijalište Javorovača, već drugu godinu za redom ne radi. Odavno nije u funkciji pa je i zaboravljeno skijalište Bosača. Žičara koja je vodila do Štuoca, odavno nije prevezla posjetica do ovog durmitorskog vrha.
„Sudbina ovog skijališta zavisiće od interesovanja nekog novog investitora, s obzirom na to da je privatna svojima. Kada je skijalište Borsača u pitanju ne znam dugoročno kako će biti rješeno ono što je sada najveći problem - imovinsko pravni odnosi koji još nijesu jasno definisani“, poručuje Krgović-Šarović.
I dok ljepote Durmitora plijene, turističkim privrednicima i ljubiteljima bijelih sportova ostaje da čekaju neka bolja vremena kako bi maksimalno uživali u svim potencijalima ove planine, uz nadu da nam turiste neće „preoteti“ neke bolje uređene staze iz regiona.
