Crnogorski turizam suočava se sa nizom strukturnih slabosti koje dodatno dolaze do izražaja u vrijeme globalnih kriza i geopolitičkih nestabilnosti. U takvim okolnostima, konkurentnost destinacije neće zavisiti samo od bezbjednosti, već i od usklađenosti cijena i kvaliteta ponude, ocjenjuje profesor Fakulteta za biznis i turizam dr Rade Ratković.
On smatra da je nužno hitno unaprijediti turističku ponudu, popraviti avio-dostupnost i obnoviti prisustvo na zapadnoevropskim tržištima.
Gostujući u jutarnjem programu na Televiziji E, Ratković je podsjetio da su u dosadašnjoj turističkoj ponudi Crne Gore cijene često značajno nadmašivale kvalitet usluge.
„Do sada su u turističkoj ponudi Crne Gore cijene uveliko premašivale kvalitet, pa bi dobro bilo vratiti cijene i poboljšati kvalitet ponude, ali i vratiti se tačkama marketing plana iz 2019. godine i pokušati povratak zapadnoevropskih turista, uz neophodnu sanaciju saobraćajne infrastrukture i avio dostupnosti“, rekao je Ratković.
On podsjeća da turizam posebno osjetljivo reaguje na krize, ratove i pandemije, što je pokazalo i iskustvo Crne Gore u prethodnim godinama. Iako bi aktuelne okolnosti mogle otvoriti prostor za poboljšanje pozicije na turističkoj mapi, smatra da država taj potencijal trenutno ne može u potpunosti iskoristiti zbog slabe avio-dostupnosti.
„I bez ove krize smo imali problem dolazaka, naročito u špicu sezone, u julu i avgustu, tako da je sadašnja situacija po nas mnogo lošija nego što je, recimo, za Albaniju, Hrvatsku, Italiju, Francusku i druge mediteranske zemlje, ove koje takođe strahuju, naročito Španija, koja je suzdržana u ovom sukobu. Moramo računati da mi imamo hendikep rata na Bliskom istoku i hendikep neuređenosti destinacije i lošeg destinacijskog menadžmenta koji nas drži na najlošija turistička tržišta, jer su nama dvije najjače turističke zemlje Srbija, sa nekih 16–17 posto u osnovnom smještaju i Crna Gora sa 11 posto. Izrael nije među prvim zemljama, on jeste po dolascima, ali izraelsko tržište ima tu manu da je period zadržavanja kratak, ono ima 2,3 dana u Crnoj Gori zadržavanje, a prosječno zadržavanje je 3,4 ili 3,5, tako da ono možda nije ni među prvih 10 tržišta. Prirodno je da Crnoj Gori budu dominantna zapadnoevropska tržišta, kao što je to kod svih mediteranskih zemalja“, rekao je Ratković.
Govoreći o dugoročnim uzrocima slabog prisustva zapadnoevropskih gostiju, on ocjenjuje da je taj proces počeo još početkom devedesetih godina.
„Crna Gora se ‘posvađala’ sa Zapadom još ranih devedesetih uvozom krize iz susjedne zemlje i od tada, naglašava on, u našoj zemlji vlada anti-zapadno raspoloženje koje je pogubno za turizam.
“Mi idemo ka EU, imamo veliku podršku građana, Evropa nas ohrabruje da smo u konkurenciji najbliži tome cilju, a imamo jako malo zastupljena organizovana tržišta u odnosu na druge zemlje, čak i nekoliko puta manje. Mi apelujemo stalno, više decenija, naročito u posljednje vrijeme, čak smo imali istorijsku konferenciju Privredne komore Crne Gore koja je bila posvećena turizmu i ukazivali smo na potrebu reaktiviranja marketing plana iz 2019. i na njegovo update-ovanje i da krenemo odlučno po tom marketing planu, da repenetriramo na zapadnoevropska tržišta i da sredimo našu situaciju, koju nije lako srediti, saobraćajnu, jer je puno propusta napravljeno i mi moramo da gledamo sebe, jer za posrnuće našeg turizma smo najveći i možda jedino mi“, istakao je Ratković.
Komentarišući najavljeno poskupljenje energenata, Ratković kaže da će to neminovno uticati i na turističko tržište, jer će gosti pažljivije planirati potrošnju.
Povodom najavljenog rasta cijena energenata profesor kaže da će odreagovati i turističko tržište. Biće, smatra on, jako kontrolisani izdaci i biće u prednosti one destinacije koje budu vodile računa o bezbjednosti i prihvatljivosti cijena, kao i usklađenosti cijena i kvaliteta.
“Trebalo bi da kvalitet na neki način premašuje cijene, jer smo do sada imali da su nam cijene veće od kvaliteta, a trebalo bi da nam sada budu nešto manje od kvaliteta kako bismo bili konkurentni na tržištu. Tu bi trebalo da uradimo ono što rade druge zemlje, posebno susjedna Hrvatska, jer oni su na visokom stepenu mobilizacije i mogli bi na njih da se ugledamo. Mi imamo stalne ometače u vidu politike, koje forsira partitokratija i sada u prvi plan guramo teme koje štete Crnoj Gori, turizmu, građanima, neke kvazi identitetske teme, lažne“, zaključio je Ratković.
