Ključni problem razvoja skijanja na Bjelasici je nedostatak vode i sistema za vještačko osnježavanje, ocijenila je PR konsultant ski-centra Kolašin 1450, Dragana Bećirović, i dodala da bez toga nema stabilne i predvidive ski sezone.
„Kolašin je praktično jedini ski-centar u Evropi koji funkcioniše bez sistema vještačkog osnježavanja, što predstavlja ozbiljno ograničenje za razvoj turizma i planiranje poslovanja“, kazala je Bećirović agenciji Mina-business.
I u Skijalištima Crne Gore, koja između ostalog upravljaju ski-centrom Kolašin 1600, smatraju da je nedostatak sistema za vještačko osnježavanje jedan od ključnih izazova, te da bi njegovo funkcionisanje omogućilo stabilnije i dugoročnije planiranje sezone.
„Da je takav sistem bio u funkciji, sezona bi mogla početi ranije, a organizacija rada i turističke ponude bila bi znatno predvidljivija, bez oslanjanja isključivo na prirodne padavine“, rekli su agenciji Mina-business iz PR službe Skijališta Crne Gore.
Bećirović je podsjetila da je projekat vodosnabdijevanja i osnježavanja proglašen javnim interesom, ali da se nije otišlo dalje od toga.
„Tender za izgradnju hidrotehničke infrastrukture raspisan je krajem 2022. godine, međutim, radovi još nijesu završeni. Od 160 sekundnih litara koliko je, prema postojećem projektu vodosnabdijevanja Kolašina i osnježavanja skijališta, potrebno da se preuzme sa vodoizvorišta Ljevaje, 110 litara je namijenjeno za gradsku zonu, a 50 litara za planinu - 30 litara za hotele, a 20 litara za vještačko osnježavanje“, precizirala je Bećirović.
I iz Skijališta Crne Gore su apostrofirali da je sistem za vještačko osnježavanje evropski standard za savremena skijališta, te da je njegova gradnja jedan od najvažnijih projekata za dalji razvoj i pozicioniranje crnogorskih skijališta na regionalnom i međunarodnom tržištu.
„Projektni zadatak za taj sistem je završen, a očekujemo da već naredne zimske sezone bude realizovana prva faza, koja obuhvata oko 8,5 kilometara staza uz glavne liftove. Takođe, završen je i projekat za noćno osvjetljenje staza, čime će se od naredne sezone omogućiti i noćno skijanje, odnosno produženo vrijeme boravka i dodatni sadržaji za posjetioce“, kazali su iz PR službe Skijališta Crne Gore.
Bećirović je upozorila i na elektroenergetsko napajanje, koje se obavlja preko starog dalekovoda, koji povremeno može izazvati prekide. To znači da svako ozbiljnije nevrijeme ili opterećenje mreže može dovesti do prekida napajanja i zastoja u radu ski-liftova i sistema za osnježavanje.
Ona je kazala da se na osam metara od ski-centra nalazi trafostanica T35, izgrađena kako bi se obezbijedilo stabilno napajanje, ali da skijalište još nije priključeno na tu infrastrukturu.
„Nedostatak infrastrukture utiče i na razvoj hotelskih kapaciteta na skijalištu. Hotel Grand Chalet, sa 116 smještajnih jedinica u zoni ski centra, završen je i potpuno opremljen, ali njegovo stavljanje u funkciju zavisi upravo od obezbjeđivanja adekvatne infrastrukture, koje neopravdano kasni i to u svim fazama - od eksproprijacije zemljišta do izgradnje pristupnog puta do dva hotelska objekta, priključaka za vodu i električnu energiju i otpadne vode“, objasnila je Bećirović.
To, kako je dodala, znači da završeni i opremljeni hotelski kapaciteti stoje neiskorišćeni, iako su za njih uredno plaćene komunalne takse, što pokazuje da ključ razvoja Kolašina nije samo u investicijama privatnog sektora, već prije svega u izgradnji osnovne javne infrastrukture.
„Zimske sezone u ski-centrima treba da traju od 100 do 120 dana, a toga na Bjelasici neće biti bez osnježavanja i vodosnabdijevanja. Tek tada će Kolašin biti pun tokom cijele zime, a unaprijed će moći da se prodaju kapaciteti od decembra do aprila“, saopštila je Bećirović.
U Skijalištima Crne Gore smatraju da je dodatni izazov za sezonu predstavljalo to što žičara K7 nije radila zbog neophodne sanacije stuba broj 4, gdje je došlo do pomjeranja tla.
„Postupak javne nabavke je sproveden i raspisan je tender za izvođenje radova, a završetak sanacije očekuje se tokom ljetnje sezone, nakon čega će žičara ponovo biti stavljena u funkciju. Uprkos tome, nastojali smo da organizacijom rada i raspoloživim kapacitetima održimo kontinuitet skijaške sezone i obezbijedimo što kvalitetnije uslove za posjetioce“, naveli su iz PR službe Skijališta Crne Gore.
Kada je riječ o ovogodišnjim rezultatima, Bećirović je kazala da je sezona u operativnom smislu bila solidna, prije svega zahvaljujući dobrim prirodnim snježnim uslovima. Prihodi i posjećenost u pojedinim segmentima su, prema njenim riječima, bolji nego prošle godine, što nije rezultat sistemskog razvoja, već činjenice da je ove zime bilo više prirodnog snijega.
„Drugim riječima, rast u odnosu na prošlu godinu prije svega je rezultat prirodnih uslova, a ne sistemskog razvoja ski-infrastrukture“, kazala je Bećirović i dodala da u realnim tržišnim uslovima, bez stabilnog sistema vještačkog osnježavanja, rezultati sezone nijesu potpuno uporedivi sa drugim evropskim ski-centrima.
Ona je navela da je upravo to razlog zbog kojeg ne mogu unaprijed prodati ski-sezonu na zapadnoevropskom tržištu, s obzirom na to da je nemoguće garantovati njen početak.
Međutim, u slučaju postojanja sistema vještačkog osnježavanja, sezona bi mogla početi najkasnije oko 20. decembra, kao što je slučaj u većini evropskih ski centara.
„Bez toga smo primorani da se oslanjamo isključivo na prirodne snježne padavine“, kazala je Bećirović i dodala da su staze i sada odlične, ali da je skijaša manje, jer se nije moglo predvidjeti da li će u martu biti snijega.
Iz Skijališta Crne Gore su podsjetili da je ovogodišnja zimska sezona u ski-centru Kolašin 1600 počela 10. januara, te da je najveća posjećenost zabilježena tokom zimskog raspusta i vikenda, što je uobičajena dinamika kada je riječ o ski-turizmu.
„Rezultati su, u poređenju sa prethodnom sezonom, svakako značajno bolji. Prošle zime smo imali svega 20-ak dana skijanja, dok ove bilježimo stabilniju sezonu sa kontinuiranim radom skijališta. Imajući to u vidu, zadovoljni smo trenutnim rezultatima i činjenicom da je skijanje na Kolašinu 1600 i dalje dostupno posjetiocima“, naveli su iz PR službe Skijališta Crne Gore.
Oni su podsjetili da su liftovi i žičare ski-centra Kolašin 1600 najnovije generacije renomiranih proizvođača Leitner i Doppelmayr, što znači da ta infrastruktura ne zahtijeva veća dodatna ulaganja, osim redovnog održavanja i servisa.
„Kada je riječ o unapređenju kvaliteta staza, sistem za tehnički snijeg predstavlja ključni korak, jer bi omogućio stabilniju sezonu i pouzdanije planiranje rada skijališta. U pogledu sadržaja, na ski centru se kontinuirano organizuju različiti događaji, a posebno se izdvaja Open Bar 2035, koji se nalazi na izlaznoj stanici žičare K8 i koji je postao prepoznatljiv po apres-ski žurkama i jedinstvenom panoramskom pogledu“, rekli su iz PR službe Skijališta Crne Gore.
Oni su dodali da u podnožju bazne stanice redovno organizuju tematske, sportske i kulturno-umjetničke događaje, dok tokom ljetnje sezone pažljivo razvijaju kalendar manifestacija kako bi dodatno obogatili ponudu.
Kada je riječ o planovima razvoja, iz Skijališta Crne Gore su poručili da je u toku i izrada glavnog projekta zastakljivanja terase restorana Troglava, kojim će biti proširen kapacitet tog objekta i unaprijeđena usluga za goste već tokom naredne sezone.
Njihova strategija razvoja se zasniva na kontinuiranom unapređenju kvaliteta usluge i cjelokupnog iskustva boravka na skijalištu, što potvrđuju i pozitivne recenzije gostiju. Paralelno s tim, rade na dodatnoj animaciji posjetilaca kroz promotivne ponude, kao i na raznovrsnom programu događaja koji obogaćuje ponudu.
„Pratimo savremene turističke trendove i nastojimo da im prilagodimo ponudu. Kolašin 1600 već bilježi rast broja gostiju iz regiona i Evrope, što potvrđuje potencijal sjevera Crne Gore kao zimske turističke destinacije. Naš cilj je dalji razvoj infrastrukture, prije svega kroz realizaciju sistema vještačkog osnježavanja i dodatnih sadržaja koji produžavaju sezonu, kako bi Kolašin 1600 postao stabilna i konkurentna regionalna ski destinacija“, poručili su iz PR službe Skijališta Crne Gore.
Razvojni planovi ski-centra Kolašin 1450 su, prema riječima Bećirović, realni i prilagođeni postojećim infrastrukturnim ograničenjima. Oni u narednom periodu planiraju nastavak razvoja ski infrastrukture, proširenje i unapređenje staza, modernizaciju opreme i dodatno obogaćivanje ponude na planini.
„Otvaranje hotela Grand Chalet i uređenje njegove zone predstavlja jedan od važnih prioriteta u okviru planinskog rizorta Kolašin Valleys koji se prostire uz staze ski-centara 1450 i 1600. Međutim, razvoj privatnih investicija direktno zavisi od izgradnje osnovne javne infrastrukture, prije svega sistema vodosnabdijevanja, pristupnih puteva i komunalnih mreža“, navela je Bećirović.
Ona je poručila da bez rješavanja tih pitanja nije moguće ostvariti puni razvojni potencijal planine.
„Bjelasica ima izuzetne prirodne predispozicije za razvoj zimskog turizma – konfiguraciju terena, široke padine i kvalitet snijega koji je veoma cijenjen među skijašima. Naša dugoročna vizija je da Kolašin postane moderna planinska destinacija koja privlači međunarodne skijaše i razvija cjelogodišnji turizam“, saopštila je Bećirović.
Ona smatra da je za takav razvoj i investiranje u sljedeće hotelske objekte presudno rješavanje ključnih infrastrukturnih problema, prije svega izgradnje sistema vodosnabdijevanja koji bi omogućio vještačko osnježavanje, kao i završetak pristupne infrastrukture i komunalnih mreža.
„Privatni investitori su već izgradili značajne hotelske kapacitete i turističku infrastrukturu. Da bi ti projekti mogli u potpunosti da zažive, potrebno je da razvoj javne infrastrukture prati tempo privatnih investicija. Tek tada Bjelasica može ostvariti puni potencijal i postati ozbiljna međunarodna ski-destinacija“, zaključila je Bećirović.
