U organizaciji Respiratornog udruženja Crne Gore nedavno je završena četvoromjesečna kampanja, čiji je cilj bio podizanje svijesti o značaju ranog otkrivanja karcinoma pluća.
Od te teške maligne bolesti godišnje u Crnoj Gori oboli preko 300 osoba, a prema najnovijim podacima Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik, registrovano ih je 340, kazao je u Radio-ordinaciji predsjednik Udruženja Mirko Šebek, pneumoftiziolog.
"Izuzetno smo zadovoljni rezultatima kampanje. Preko hiljadu građana popunilo je online upitnik na sajtu Udruženja, kako bi procijenili zdravlje svojih pluća. Nadamo se da su pojedini prepoznali simptome kod sebe. Ako se neko od njih javi na pregled ili ako otkrijemo bolest u ranoj fazi, to će biti naš uspjeh. Naravno, cilj je da osvijestimo stanovništvo da je karcinom pluća veliki javnozdravstveni problem, te da se o plućima mora znatno više voditi računa. Studije pokazuju da su veoma potcijenjen biomarker ukupnog zdravlja. Treba istaći da nijesu samo obična pumpa preko koje uzimamo vazduh. To je organ jako bitan za cjelokupno zdravlje organizma", istakao je Šebek.
Naveo je da ima mnogo faktora rizika i da je ključni pušenje.
"Znamo da 85 do 90% oboljelih od karcinoma pluća pripada aktivnim ili bivšim pušačima. Naravno, to oboljenje može biti izazvano i drugim faktorima. Veoma je značajno aerozagađenje, prije svega postojanje prirodnog radioaktivnog gasa radona u zatvorenim prostorima u kojim živimo. Tu je ventilacija i provjetravanje prostora izuzetno važno. Znatno utiče i aerozagađenje od dizelskih motora, zatim profesionalna izloženost raznim hemikalijama. Cilj ove kampanje, između ostalog, jeste prevencija. Znači, borba protiv pušenja podrazumijeva smanjenje ogromnog broja pušača u našoj zemlji, ali uvođenje skrining programa ranog otkrivanja raka pluća. Nažalost, kod velikog broja pacijenata, čak u 80% slučajeva, bolest se otkrije u odmaklom stadijumu, kada su terapijske opcije mnogo manje. Ako pacijent dođe u nekoj ranoj fazi bolesti, nakon hirurškog tretmana i eventualno primjene određene terapije, govorimo o potpunom izlječenju. Ukoliko se pacijent javi u kasnom - četvrtom stadijumu bolesti, petogodišnje preživljavanje je od 5 do 15%", ukazao je Šebek.
U prevenciji je najvažnija borba protiv pušenja, zatim zaštita.
"Ako je neko profesionalno izložen, bitna je zaštita na radu. Značajan je podatak da su pasivni pušači u 20-30% većem riziku za obolijevanje od karcinoma pluća. Naravno, i te kako je bitna i borba protiv spoljnog aerozagađenja. Prevencija jeste i njegovanje zdravih stilova života. Preporučuje se redovna fizička aktivnost, poput plivanja, brzog hoda, trčanja ili vožnje bicikla. Sve to dobro utiče na zdravlje pluća. Dobroj funkciji pluća pogoduje i kvalitetna ishrana. Treba uzimati namirnice koje sadrže dosta antioksidanasa, kao što su lisnato povrće, bobičasto voće, riba koja ima dosta omega tri masnih kisjelina, poput sardine, lososa, skuše. Za dobro zdravlje pluća neophodna je i dobra hidratacija i pravilno disanje.
I naravno, važno je ići na preventivne preglede. Kada pričamo dominantno o pušačima, oni bi nakon 50. godine trebalo svake godine da pođu na preventivni pregled, da bi se sto ranije uočile i pratile promjene u tom organu. I makar jedan put godišnje da se odradi osnovna funkcionalna dijagnostika - spirometrija, da se vidi kakav je kapacitet pluća", naveo je Šebek.
Prema njegovim riječima, treba imati na umu da je karcinom pluća često u početku ,,nijema" bolest, bez simptoma.
"Nažalost, taj malignitet može postojati nedjeljama i mjesecima, a da ne daje nikakve simptome, a i kad se pojave, nespecifični su, posebno zato što se javljaju kod pušača. Oni smatraju da je njihov dugotrajni kašalj sasvim normalan. Međutim, nije tako. Ako se taj kašalj promijeni, postane intenzivniji, javi se sukrvica u sadržaju koji se iskašlje, zatim ako se pojavi otežano disanje, sviranje u plućima, gubitak telesne težine, noćno znojenje, opšta slabost i malaksalost, to je alarm da osoba obavezno pođe na pregled kod pulmologa", upozorio je Šebek.
