Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Crne Gore je predata dopuna krivične prijave zbog masakra u Baru nad prislino mobilisanim regrutima Narodnosolobodilačke vojske Jugoslavije porijeklom sa Kosova, albanske i bošnjačke nacionalnosti.Prijavu je podnio aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković.
Kako naglašava u saopštenju za javnost, masovno vansudsko ubijanje u Baru, 1. aprila 1945. godine, predstavlja najveći poslijeratni zločin na teritoriji Crne Gore. Tom prilikom, kako dodaje, starješine i pripadnici Desete crnogorske udarne brigade, uz dobrovoljnu pomoć i određenih građana, ubili su najmanje 452 osobe albanske i bošnjačke nacionalnosti, dok je njih 104 ranjeno.
“Dopunom prijave, podnijete februara 2025. godine, je ukazano da značajan broj ubijenih civila, posebno oni koji su sa glavne lokacije zločina, pokušali pobjeći ka Starom Baru, pokopan na brdu Mukoval, opština Bar. Te prikrivene masovne grobnice savjesno su decenijama održavali, zapravo obilježavali, spašavajući od zaborava, sami mještani na čemu im demokratska i slobodarska javnost Crne Gore duguje i iskazuje najveće poštovanje i zahvalnost”, navodi on.
Dopunom prijave su, kako pojašnjava, predložene i moguće i konkretne mjere i radnje koje postupajući specijalni državni tužilac može naložiti policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Bar a tiču se prikupljanja odgovarajućih obavještenja i lociranja grobnica kako bi se pristupilo i radnjama uviđaja, neophodnog za odobravanje ekshumacija.
“Krivičnoj prijavi pridružila se i ugledna nevladina organizacija Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava. Njen predsjednik advokatVelija Murićiz Rožaja je ocijenio da “ovaj zločin, prema savremenim standardima međunarodnog prava, ima karakteristike ratnog zločina, da kao takav ne zastarijeva i da moralna, politička i pravna obaveza države da utvrdi činjenice, prizna zločin i oda poštovanje žrtvama ostaje na snazi iako su neposredni izvršioci i naredbodavci verovatno preminuli”, naglašava Zeković.
Kako dodaje, SDT-u je još ranije, uz podatke iz Vojnog arhiva u Beogradu, dostavljena i dostupna objavljena građa koja govori o zločinu ili ukazuje na isti. Masovno ubijanje u Baru u svojoj memoarskoj knjizi potvrdio je iBoško Đuričković, narodni heroj i general JNA, koji je i rukovodio i prvom istragom ovog zločina.
“Uz istraživački radGorana Nikolićao zločinu je pisano i u posebnoj studiji čiji je urednikdr Nail Dragaa u kojoj su sabrani i razgovori novinaraBrana Mandićasa preživjelim svjedokomAzemom HajdarijemiNikolom Masoničićem, ranijim predsjednikom barskog SUBNOR-a. U knjizi „Osnivački kongres KP Srbije“, autorBranko Petranović, istaknuti komunistička vođaAleksandar Rankovićje zločin u Baru nazvao „jednom velikom greškom“, ističe Zeković.
Podsjeća da ugledni novinar i književnikŽeljko Miloviću feljtonu „Pristan poslije Drugog svjetskog rata“ takođe govori o ovim događajima.
“Istaknuti predstavnik albanskog naroda u Crnoj Gori,Mehmet Bardhi, koliko je god mogao, je zagovarao istraživanje ovog zločina. Koristeći poslaničko pitanje je dobio i odgovorod tadašnjeg predsjednika Vlade Crne GoreMila Đukanovića“da će nadležni organi otvoriti istragu o ovom zločinu” (2010. godine)”, kaže on.
Podsjeća da su albanski nacionalni savjet i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori uspostavili, po prvi od 1945. godine, komemorativnu praksu povodom ovog zločina.
“U proceduri kod Skupštine opštine Bar, po inicijativi na čelu saKoljom Camajem, advokatom iz Tuzi, je memorijalizacija ovog zločina, koju su podržali i aktuelni potpredsjednici Skupštine Crne Gore iz reda manjinskih narodaNikolla CamajiMirsad Nurković. Naglašavam da priznanje nevinih i civilnih žrtava ne treba i ne može da predstavljaili se koristi za odbacivanje dosadašnje interpretacije veličanstvene narodnooslobodilačke borbe i njenih brojnih naprednih i emancipatorskih tekovina”, zaključio je Zeković.
