„Juče sam pred Odborom za bezbjednost i odbranu ukazao na praksu razvijenih zemalja i demokratija – Italije, Francuske, Španije, Velike Britanije i Njemačke – kada je riječ o zaštiti integriteta policijske profesije. Na osnovu analize tih sistema i međunarodnih standarda, iznio sam kako bi u formalnom smislu trebalo da izgleda duh norme ukoliko se usvoje amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima koji će biti predloženi, koji se direktno odnose na utvrđivanje postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju“, rekao je Šćepanović.
7Ukazao je, kaže, na dva koncepta.
„Prvi se odnosi na disciplinske postupke za povrede radnih obaveza, povrede službene dužnosti i prestupe. Drugi predstavlja teži oblik – statusnu nespojivost sa policijskom profesijom, u slučajevima kriminalnih i mafijaških veza sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, kada se gubi moralno povjerenje u instituciju. U tom slučaju ne vodi se disciplinski postupak, već se radni odnos prekida po sili zakona (ex lege), uz pravo na sudsku žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja“, navodi Šćepanović.
Kaže kako je pojašnjavao da Crna Gora treba da inkorporira ovakvu normu u Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno u slučajevima pokrenutih krivičnih postupaka sa elementima organizovanog kriminala i korupcije, kao i kada su utvrđene notorne činjenice da je policijski službenik odao podatke do kojih je došao prilikom obavljanja policijskog posla neovlašćenim licima. U oba slučaja, ističe on, duh norme treba da bude prestanak radnog odnosa po sili zakona, uz pravni lijek - pravo na žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
„Dalje sam pojasnio i tri dodatna slučaja: kada policijski službenik neovlašćeno ostvaruje kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, saboterima i licima povezanim sa takvim grupama, kada je evidentiran u bazama nadležnih organa iz oblasti droga, kao i kada ne dobije dozvolu za pristup tajnim podacima. U tim situacijama bi se sprovodio disciplinski postupak i normirala sankcija po utvrđenom postupku - gubitak policijskog zvanja i ovlašćenja, nakon čega se takvo lice može rasporediti na radno mjesto gdje se ne primjenjuju policijska ovlašćenja u okviru organa ili van istog“, objašnjava Šćepanović.
Dodaje da je u svom izlaganju naveo i da važeći Zakon o unutrašnjim poslovima već prepoznaje nedostojnost za vršenje službe i propisuje sankcije kao težu povredu službene dužnosti, imajući u vidu da je Zakon o unutrašnjim poslovima lex specialis. Govorio je, podsjeća, i o postojećim mehanizmima kontrole, disciplinskim postupcima i nezavisnim tijelima van Uprave policije.
„O ovim pitanjima - trenutno važećem Zakonu u o unutrašnjim poslovima, sam jasno i precizno razgovarao sa predstavnicama Akcije za ljudska prava i Akcije za ženska prava na sastnaku održanom u zgradi Uprave policije 13. septembra 2025. godine. Pored ključne teme sastanka – postupanja policije povodom masovnog ubistva na Cetinju – detaljno sam ih, na krajnje profesionalan i konstruktivan način, upoznao sa širokim dijapazonom sveobuhvatnih mjera i radnji koje Uprava policije preduzima u skladu sa zakonom, pravilnicima i standardnim operativnim procedurama, sa ciljem da demistifikujem u tom trenutku i razjasnim tvrdnje koje su bile prisutne u javnom diskursuo navodnom prikrivanju informacija o tragičnom slučaju na Cetinju, kao i aktuelnoj temi kojoj se u javnom prostoru od pojedinih medija instrumentalizuje Zakon o unutrašnjim poslovima kao „političkom veting““, rekao je Šćepanović.
Kaže kako ostaje pri tome da je, radi zaštite integriteta institucije kojom rukovodi, osim na temu vezanu za tragediju na Cetinju, i temu vezanu za integritet otvorio odgovorno i argumentovano.
„Predstavio sagovornicama, koje su pažljivo saslušale, izlaganje koje sam pojasnio kroz procedure i mehanizme kontrole i kontradiktorne postupke koji omogućavaju pravo na odbranu u pokrenutim disciplinskim postupcima da bi u jednom momentu, predstavnica Akcije za ljudska prava ukazala „da je obim informacija veliki, da iste nije u mogućnosti da apsorbuje i da za ovu temu nije bila pripremljena“. Tokom cijelog izlaganja ni jedna aktivnost nije bila usmjerena protiv predstavnica koje su prisustvovale sastanku i ostaje nejasno na osnovu čega se predstavnica pronašla u ovom izlaganju jer v.d. direktora ni u jednom segmentu nije ukazao da je ista na strani odbrane kriminala“, istakao je Šćepanović.
Navodi kako je razlog zbog kojeg je „ove činjenice juče iznio na sjednici Odbora jeste potreba da se javnost upozna da se u pojedinim saopštenjima određenih autora tekstova i uopšte u izlaganjima pojedinaca ne iznose paušalne ocjene bez prethodne provjere činjeničnog stanjaupoznavanja sa zakonskim propisima i procedurama“.
„Ovim putem želim jasno da ukažem da niko nije degradiran niti delegitimisan, već ističem da je ključno načelo u Upravi policije integritet koji štiti policijsku organizaciju od infiltracije organizovanog kriminala sa jedne strane i povjerenje građana u rad institucija. Bez integriteta nema povjerenja. Bez povjerenja nema saradnje i profesionalizma. Ovaj Zakon nema kompromis sa kriminalom i u vezi sa tim pozivam sve zainteresovane strane, prijatelje bezbjednosti i zaštite ljudskih prava, slobode i bezbjednosti građana da na jedan konstruktivan način razgovaramo o najosjetljivijim temama uz uvažavanje pretežnijeg javnog interesa i zakona koji mora biti iznad svakog pojedinca“, zaključio je Šćepanović.
