Reperkusije poraza Aleksandra Vučića, posljednjeg srpskog „jakoga čoveka decenije“, da pozajmimo termin od Svetislava Basare, nijesu u cjelosti poznate ni sedmicu nakon izbora. Da li će Studentska lista ubjedljivu pobjedu pretočiti u jasan otklon od politika koje Srbiju već decenijama sputavaju da se u potpunosti integriše u Evropu, i dalje je otvoreno pitanje.
Uz to, susjedi Srbije, nakon prvobitnog ushićenja porazom režima Vučića, još čekaju na stav novih vlasti koji će biti više od fraze o neophodnosti dobrosusjedskih odnosa.
Profesor Nikola Samardžić ocijenio je prije izbora u intervju za Analitiku, da će razlika između dvije vodeće liste biti znatno manja te upozorio na mogućnost političke korupcije. U novom, postizbornom razgovoru, uprkos nadmoćnom trijumfu Studentske liste, iznio je sumnje u sposobnost pobjednika da se uhvate ukoštac s brojnim izazovima koji ih očekuju.
Vučić dobio jasna upozorenja
ANALITIKA: Jeste li iznenađeni razlikom u broju glasova između Studentske i liste Aleksandra Vučića? Mislite li da je Vučić bio zatečen?
SAMARDŽIĆ: Da, apsolutno, očekivao sam manju razliku koja bi Vučiću prepustila mogućnost da kupi dio poslanika sa Studentske liste koji u većini nijesu bili politički angažovani do prije dvije godine, i u većini potiču iz dubina istog Vučičevog režima.
55Ako sam u čemu uspio da naslutim ishod izbora, u prethodnom razgovoru koji smo vodili nagovijestio sam da je Vučić dobio jasna upozorenja, da je njegov povratak na funkciju premijera manir Putinovog zločinačkog režima, i da u tome vjerovatno neće uspjeti.
U ovom trenutku, važne su dvije osnovne okolnosti, prva, da je promijenjena vlast, i druga, da je režim Slobodana Miloševića, Mirjane Marković i Vojislava Šešelja fragmentiran, ima ga na i na jednoj i na drugoj strani, ali više nije jedinstven, SPS nema ni tri procenta na visokoj izlaznosti, i ponovo je, kao 2000., poražen zahvaljujući intervenciji vlada EU i SAD. O tome se sam Vučić izjasnio priznajući poraz.
Demokratske kapacitete pokazaće tek naredni izbori
ANALITIKA: Pomenute dvije liste, pored manjinskih, jedine su prešle cenzus. Kako će se to odraziti na demokratiju u Srbiji? Da li će sadašnji duopol potrajati ili će nestati nakon sljedećih izbora?
SAMARDŽIĆ: Studentska lista uspjela je da podijeli javnost, kako bi izvukla neopredijeljene. Potvrdu, ili demanti, demokratskih kapaciteta donijeće tek naredni izbori. U međuvremenu će se snage režima koji Srbijom vlada 1945-2000, pa ponovo od 2004, pregrupisati.
U budućem sazivu Skupštine biće oko 230 poslanika, od 250, koji su agenti ruskog i kineskog interesa, ili su takvih uvjerenja, ili oportunisti koji se nijesu oglašavali do prije dvije godine.
Bilo je pohvala budućem sazivu, da nikad i nigdje nije bilo toliko naučnika i znalaca u nekoj legislaturi, ali nikad nijesmo imali i tako homogenu Skupštinu u smislu opredjeljenja koje je antizapadno i izolacionističko.
Studentska lista mobilisala pasivne birače
ANALITIKA: Mogu li se povući paralele između ovih parlamentarnih i predsjedničkih izbora 2000? Ako mogu, koje bi to paralele bile?
SAMARDŽIĆ: Bilo bi bolje da ih nema, da smo odmakli dalje od te godine. Milošević je pao kad je uveo Srbiju u totalnu izolaciju i siromaštvo nakon NATO intervencije koja je Srbiju samo kaznila, i zaustavila, ali se Srbija nije opametila.
Vučić je pao kad je Studentska lista uspjela da mobiliše sve one pasivne birače kojima, dugo unazad, očigledno nije smetao karakter Vučićevog režima. Opozicija je 2023. dobila samo 900.000, nakon tragedija u Ribnikaru i Mladenovcu, masovnih ubistava koja su počinila djeca roditelja s dubokim vezama u tzv. bezbjednosnim strukturama, a Studentska lista skoro 2.400.000 bez ijednog jasnog stava, osim da neće zaustaviti mehanizme ruskog i kineskog malignog uticaja.
Režim je Srbiju zakucao u stanju novonedićevske svetosavske džamahirije, Srbija je izolovana i od EU i od susjeda. Vučić je već pod utiskom prve ruske agresije na Ukrajinu 2014. vratio Srbiju na status ruske gubernije i u funkciju činioca regionalnog nereda. Dok je upravo tragedija u Novom Sadu posljedica koruptivne saradnje s KP Kine koja je najmasovnija kriminalna organizacija na planeti, i čiji je SNS kao neki pridruženi član.
Nadam se da će uslijediti pritisci iz EU na novu vladu
ANALITIKA: Da li vas Ilija Srdanović više podsjeća na Zorana Đinđića ili Vojislava Koštunicu? Nekog trećeg?
SAMARDŽIĆ: Srdanović je na mitingu na Slaviji 15. marta 2026. ponovio osnovne ideje Memoranduma SANU iz 1986. koji je pozivao na očuvanje komunističkog poretka i ekonomije, i nacionalno pregrupisavanje u jugoslovenskoj federaciji. Možda su takve poruke izvukle na birališta sve neopredjeljene.
Nadam se da će uslijediti pritisci iz EU na novu vladu, da Srbija nastavi da ispunjava obaveze i u domenu unutrašnjiih reformi, i u evropskim odnosima, poštujući ugovorenu politiku koja je propisana u 35 poglavlja u procesu pregovaranja.
Nadam se da će svi koji budu opstruirali pomenute obaveze individualno potpasti pod EU sankcije, da će biti tretirani kao saradnici režima u Moskvi i Pekingu i otpadnici od evropskog demokratskog konsenzusa.
Vrijeme za pregovaranje je isteklo, Brisel mora da nastupi s jasnim stavom
ANALITIKA: Vjerujete li da će nova vlast da iskoristi geopolitički momenat i ubrza evropske integracije?
SAMARDŽIĆ: O tome bi morali da se izjasne i EU zvaničnici, kakva je njihova vizija naše zajedničke budućnosti. EU ne može odvratiti ruske prijetnje ako bude nastavila da toleriše ruske proksije u bivšoj Jugoslaviji, mislim prije svega na Beograd, Banjaluku, Skoplje i pola Podgorice.
Nova vlast neće raspolagati kapacitetima da odgovori na ključne tačke u pregovorima, konkretno poglavlja o bezbjednosti, vladavini prava, spoljnoj politici i odnosu Srbije i Kosova.
ANALITIKA: Nekoliko predstavnika Studentske liste saopštilo je da se politika prema Rusiji neće mijenjati. Koliko će takva odluka uticati na pregovore sa Briselom?
SAMARDŽIĆ: Da ponovim, vrijeme za pregovaranje je isteklo. Brisel mora da nastupi s jasnim stavom, i sredstvima pritiska.
Da li je Podgorica za Beograd ili Moskvu, ili za EU?
ANALITIKA: Mogu li se zemlje regiona, prije svega Bosna, Kosovo i Crna Gora, nadati manjem uplitanju Beograda u njihovu unutrašnju politiku?
SAMARDŽIĆ: U ovom trenutku može se osjetiti jedno olakšanje, koje je donijela promjena vlasti sama po sebi. Režim nije poražen, samo je fragmentiran, i do svoje naredne konsolidacije prepustiće dovoljno vremena i snage susjedima da se sami opredjele. Da li je Podgorica za Beograd ili Moskvu, ili za EU. Isto važi za Skoplje. Da li je Sarajevo za Hamas i Teheran, ili za EU. Da li će Kosovo uspjeti da se nagodi s Briselom.
I, možda najvažnije, da li će Zagreb uspjeti da preuzme lidersku poziciju na prostoru cijele bivše Jugoslavije, budući da za to raspolaže najjasnijim kapacitetima, ali je ne želi.
Litijaški cunami dugoročno vjerovatno nije uspio
ANALITIKA: Milojko Spajić optužio je zvanični Beograd za „brutalno miješanje“ u crnogorske predsjedničke i paralmentarne izbore 2023. Da li će nova vlast u Srbiji istražiti uticaj državnih funkcionera i službi za vrijeme režima Aleksandra Vučića, na izbore u Crnoj Gori?
SAMARDŽIĆ: Sve javne ličnosti koje su podržale Studentsku listu podržale su litije u Crnoj Gori. Spajić je postao premijer na talasu podignutom 2016, nakon neuspješnog udara Moskve i Beograda na Podgoricu, kad je Vučić cinkario one iste koje je poslao na Đukanovića.
Uslijedio je litijaški cunami koji vjerovatno, dugoročno, nije uspio. DPS nije nestao, naprotiv. EU je čvrsto opredijeljena da integriše Crnu Goru, bez obzira na okolnosti, za koje je Spajić prije svih odgovoran: Mandić i Mladić imaju nadpolovičnu podršku u Skupštini, a da su dva kriminalna klana duboko prodrla u institucije i društveno tkivo otvarajući dodatni prostor prilivu kapitala sumnjivog porijekla.
Da odgovorim na pitanje, nova vlast uspostaviće kontinuitet na onaj način na koji je uspostavljen kontinuitet ubistvom premijera Đinđića 2003, ukoliko Brisel ne donese odluke slične onima koje je donio za Crnu Goru.
