Sjedinjene Američke Države (SAD) i Venecuela sklopile su veliki naftni sporazum koji bi Vašingtonu trebalo da obezbijedi većinsku kontrolu nad projektima koji obuhvataju više od 65 milijardi barela dokazanih venecuelanskih rezervi.
Američki predsjednik Donald Tramp nazvao ga je „najvećim naftnim poslom u istoriji svijeta“, dok vlasti u Karakasu očekuju više od 100 milijardi dolara privatnih ulaganja i rast proizvodnje, prenosi Sibiz.
Tramp je sporazum objavio u petak na društvenoj mreži Trut Soušal, navodeći da su ga u ime njegove administracije dogovarali državni sekretar Marko Rubio i Pit Hegset, u saradnji sa privremenom predsjednicom Venecuele Delsi Rodriges i privatnim sektorom.
„Obezbijedili su većinsku američku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih naftnih rezervi u Venecueli i to bez ikakvog troška za američke poreske obveznike“, objavio je Tramp.
On je naveo da bi sporazum trebalo da više nego udvostruči američke naftne rezerve, poveća snabdijevanje i dugoročno snizi cijene goriva u SAD. Američki predsjednik smatra da bi sporazum istovremeno trebalo da pomogne oporavku Venecuele i dodatno unaprijedi odnose dvije zemlje.
Sporazum je ubrzo potvrdila i Rodriges, nazvavši ga „istorijskim“ i zahvalivši Trampu i američkoj Vladi.
„Venecuela objavljuje istorijski sporazum sa SAD-om, koji će imati značajan uticaj na oporavak naše nacije“, poručila je Rodriges.
Prema podacima koje je objavila venecuelanska strana, riječ je o razvoju 17 strateških naftnih nalazišta sa dokazanim potencijalom od 65 milijardi barela. Očekuju se ulaganja veća od 100 milijardi USD, dok bi država tokom sprovođenja sporazuma trebalo da prihoduje više od 209 milijardi USD od poreza.
Karakas očekuje i povećanje proizvodnje uz učešće privatnih kompanija, kao i novi priliv kapitala za obnovu dotrajale infrastrukture naftne industrije.
Rodriges je ocijenila da Venecuela ovim sporazumom ulazi u „novu eru oporavka, rasta, sigurnosti proizvodnje i blagostanja za svoj narod“.
„Naš cilj je da učvrstimo položaj energetske velesile stavljanjem naših ogromnih rezervi u službu nacionalnog razvoja, otvaranja radnih mjesta, povećanja prihoda naših radnika i dobrobiti našeg naroda“, poručile su venecuelanske vlasti.
Slično je sporazum predstavio i američki državni sekretar Marko Rubio, nazvavši ga velikom pobjedom za obje zemlje.
Za SAD, kako je rekao, to znači pristup stabilnijem i povoljnijem snabdijevanju naftom i mogućnost snižavanja cijena goriva. Venecuela bi, s druge strane, trebalo da dobije gotovo 100 milijardi USD privatnih ulaganja, hiljade dobro plaćenih radnih mjesta i kapital potreban za obnovu ekonomije.
Dogovor dolazi nakon velikog zaokreta u odnosima Vašingtona i Karakasa. Američka vojna operacija početkom godine dovela je do svrgavanja i hapšenja tadašnjeg predsjednika Nikolasa Madura, nakon čega je Rodriges preuzela dužnost privremene predsjednice.
Vašington od tada nastoji da obezbijedi stabilan dotok venecuelanske sirove nafte prema američkim rafinerijama i istovremeno vrati američke kompanije u energetski sektor zemlje koja raspolaže ogromnim zalihama, ali godinama proizvodi znatno ispod svojih mogućnosti.
Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, veće od 303 milijarde barela. Uprkos tome, proizvodi oko 1,25 miliona barela dnevno, što je znatno manje nego što bi se moglo očekivati s obzirom na veličinu njenih nalazišta.
Za Trampovu administraciju sporazum dolazi i u politički osjetljivom trenutku. Bijela kuća suočena je sa pritiskom zbog visokih cijena benzina uoči izbora za Kongres kasnije ove godine, a povećanje ponude nafte jedan je od načina na koji administracija pokušava da ublaži taj problem.
Izazov predstavlja i stanje američkih strateških rezervi nafte, koje su pale na najniže nivoe u više decenija. Vašington je već posezao za njima kako bi ublažio poremećaje na energetskom tržištu i rast cijena izazvan ratom na Bliskom istoku, a traže se i načini za njihovo ponovno punjenje.
Američka administracija zato paralelno pokušava da poveća pristup novim izvorima sirove nafte i obezbijedi dugoročnije snabdijevanje rafinerija. Venecuela, sa najvećim poznatim rezervama na svijetu, trebalo bi da postane jedan od ključnih djelova tog plana.
