Novi Zakon o platnom prometu, koji bi trebalo da bude usvojen u četvrtom kvartalu ove godine, a potpuna usklađenost sa onim što je praksa na tržištu Evropske unije domaći FinTech sektor može očekivati 2023. godine, do kada će biti eliminisani neki od ključnih problema sa kojima se suočavaju inovativne crnogorske kompanije.
Visoki transakcioni troškovi, nemogućnost transfera novca van radnog vremena banaka i nedostupnost digitalnih novčanika u inostranstvu samo su dio prepreka koje stoje na putu tehnološkim , ali i drugim kompanijama u Crnoj Gori koje klijente dominantno nalaze na inostranom tržištu, a koje, za razliku od kolega iz branše u zemljama članicama EU, uprkos inovativnosti ne mogu iskoristiti sve prilike koje im se nude.
Savjet Centralne banke Crne Gore je u martu prošle godine usvojio radnu verziju Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu radi usaglašavanja sa Direktivom o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu (PSD 2).
Ove izmjene bile su neophodne radi usaglašavanja sa Direktivom o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu – PSD2.
Do 2015. u potpunosti usaglašeni, sada neophodne dopune
Direktor Sektora za platni promet CBCG Andrija Jovović podsjetio je da je crnogorski regulatorni okvir u oblasti platnog prometa do 2015. godine bio u potpunosti usklađen sa regulativom Evropske unije iz ove oblasti i na taj način su stvoreni preduslovi za dalji razvoj platnog prometa u Crnoj Gori u skladu sa savremenim standardima u zemljama EU i svijetu.
Regulatorni okvir je, kako je istakao, bio usaglašen sa prvom Direktivom o platnim uslugama – PSD 1, a sada je potrrebno prilagođavanje naprednijoj evropskoj regulativi.
„Novim zakonom su prvi put jasno i precizno definisane platne usluge, kao i pružaovci platnih usluga, zahvaljujući čemu je povećana transparentnost platnih usluga i jasno su propisana prava i obaveze između pružaoca i korisnika usluga“, naglasio je Jovović.
Suština Zakona o platnom prometu na osnovu PSD 1 je zaštita potrošača, a sav teret dokazivanja u slučaju neke nepravilnosti ili štete je na banci, odnosi na pružaocu platnih usluga.
„Kao rezultat primjene ovih propisa na tržištu smo imali četiri licencirane platne institucije i jednu instituciju za elektronski novac. Sada imamo tri platne institucije i jednu instituciju za elektronski novac. Takođe, došlo je i do značajnog pada iznosa naknada za pružanje platnih usluga, a značajno je pospiješen i razvoj elektronskog novca, a stvorene su osnove i za razvoj tehnoloških inovacija u ovoj oblasti“, istakao je Jovović
CBCG je predlog radne verzije usvojila 2019. godine. Dva zakona iz ove oblasti – Zakon o međubankarskim naknadama i Zakon o uporedivosti naknada već su u skupštinskoj proceduri, a zakon koji se tiče usklađivanja sa PSD 2 poslat je Evropskoj komisiji koja o njemu treba da dâ mišljenje.
Usklađeni sa PSD 1, na redu PSD 2
Prva Direktiva o platnim uslugama (PSD 1) usvojena je 2007. i pružila je pravni osnov za jedinstveno tržište plaćanja u EU, u cilju uspostavljanja sigurnijih i inovativnijih platnih usluga. Cilj je bio da prekogranična plaćanja budu jednostavna, efikasna i sigurna kao i plaćanja unutar države članice.
PSD 1 je značio veću transparentnost i informacije za potrošače, na primjer o vremenu izvršenja i naknadama; i to je skratilo vrijeme izvršenja, ojačalo prava na refundiranje i razjasnilo odgovornost potrošača i platnih institucija. Vrlo opipljiva korist je to što su plaćanja sada lakša i brža u čitavoj EU: plaćanja se obično pripisuju na račun primaoca uplate u roku od sljedećeg dana.
Evropska komisija predložila revidiranje PSD 1
Komisija je predložila reviziju PSD 1 u cilju modernizacije kako bi se uzele u obzir nove vrste platnih usluga, poput usluga pokretanja plaćanja. Ovi provajderi usluga donijeli su inovacije i konkurenciju, pružajući veće, a često i jeftinije, alternative za internet plaćanja, međutim, oni ranije nijesu bili regulisani. Njihovo dovođenje u okvir PSD-a povećalo je transparentnost, inovativnost i sigurnost na jedinstvenom tržištu i stvorilo jednake uslove za različite pružaoce platnih usluga.
Istovremeno, određena pravila postavljena u prvom PSD-u, poput izuzeća niza aktivnosti vezanih za plaćanja iz područja primjene Direktive, kao što su platne usluge koje se pružaju u okviru „ograničene mreže“ ili putem mobilnih telefona ili drugih IT uređaja, su transponovane ili primijenjene u državama na različite načine, što je dovelo do regulatorne arbitraže i pravne nesigurnosti.
PSD 2 omogućava da, osim banaka i ostalih dosadašnjih pružalaca platnih usluga, i treća lica, poput FinTech kompanija, mogu da budu licencirani pružaoci platnih usluga
U brojnim oblastima to je takođe dovelo do narušavanja zaštite potrošača i narušavanja konkurencije. Ažurirane definicije obezbjeđuju ravnopravne uslove između različitih provajdera i rješavaju na efikasniji način zaštitu potrošača potrebnu u kontekstu plaćanja.
Komisija je predložila da se u julu 2013. godine revidira Direktiva o platnim uslugama. Predlog je bio dio paketa zakonodavnih mjera o platnim uslugama, koji je uključivao predlog Uredbe o međubankovnim provizijama za platne transakcije zasnovane na karticama, koja je stupila je na snagu 9. juna 2015.
Revidirana Direktiva o platnim uslugama (PSD 2) ažurira i dopunjava pravila EU uspostavljena Direktivom o platnim uslugama (PSD 1), a njeni glavni ciljevi su doprinos integrisanijem i efikasnijem tržištu plaćanja, poboljšanje jednakih uslova za pružaoce platnih usluga, doprinos da plaćanja budu sigurnija, kao i zaštitita potrošača.
Ova direktiva omogućava da, osim banaka i ostalih dosadašnjih pružalaca platnih usluga, i treća lica, poput FinTech kompanija, mogu da budu licencirani pružaoci platnih usluga, što će usloviti povećanu konkurenciju na tržištu platnih usluga, od čega će najveću korist imati korisnici platnog prometa, kroz veću transparetnost isnižavanje transakcionih troškova.
Zakon poslat Evropskoj komisiji, čeka se mišljenje
Direktor direkcije za platni sistem i finansijske tehnologije Ivan Bošković podsjetio je da je rok za usvajanje Zakona o platnom prometu četvrti kvartal ove godine prema programu rada Vlade, s tim da je prethodno potrebno dobiti mišljenje EK. Prije dobijanja tog mišljenja zakon se ne može razmatrati ni na sjednici Vlade kako bi bio poslat u Skupštinu.
„Nemamo informaciju da je neko od banaka tražio duži rok. Period od 12 mjeseci je neophodan jer je u periodu od šest mjeseci potrebno donijeti podzakonske akte, za koje procedura nije nimalo jednostavna, pogotovo po pitanju sigurnosnih zahtjeva i rizika. Nakon toga biće potrebno dodatnih šest mjeseci da se banke usaglase sa tim podzakonskim aktima“, naglasio je Bošković.
Za izmjene regulatornog okvira posebno su zainteresovane kompanije koje usluge, poput softverskih, plasiraju na inostrana tržišta, a kao korisnici deviznog plaćanja nailaze na brojna ograničenja, budući da kompanije u Crnoj Gori nemaju pristup FinTech rješenjima dostupnim ne samo u članicama EU, već i u zemljama okruženja.
Prema riječima finansijskog direktora jedne od članica ICT Cortex, kompanije Coinis Vlada Vukovića, postojeći zakonski okvir djelimično je usklađen sa zahtjevima savremenog tržišta. Dok se, kako je istakao, na izmjenama Zakona o platnom prometu radi kako bi obuhvatio sve složeniji i savremeniji način poslovanja, Zakon o sprečavanju nelegalog poslovanja onemogućava kompanijama u Crnoj Gori ka koriste elektronske novčanike u inostranstvu, što bi omogućilo poslovanje u okviru EU zone i značajno smanjilo troškove, koji su po pojedinačnoj transakciji nekada dostižu i četvorocifren iznos.
„Što se zakonske regulative tiče veoma je bitno da smo usklađeni sa EU, ali je veoma važno i da ostale zakone koji utiču u ovu oblast takođe uskladimo. Iako zakonska regulativa postoji, ona nije u potpunosti iskorišćena. Konkretno, iz postojećeg zakonskog rješenja platni sistemi praktično da nijesu razvijeni, pa na današnji dan još koristimo starije platne sisteme koji onemogućavaju slanje novca tokom vikenda ili nakon radnog vremena. Takođe, nemamo mogućnost instant transfera, što dalje onemogućava implementaciju inovativnih rješenja plaćanja“, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima za ovaj sektor važno je da je integrisan u globalne tokove novca kako bi se smanjili troškove, zbog čega je neophodno razvijati platne sisteme koji će omogućiti efikasnije poslovanje na dnevnom nivou.
Cilj regulative je zaštita krajnjih korisnika
Jovović podsjeća da je Evropska komisija predstavila regulatorni okvir jer je u tom momentu imala za cilj da tu neregulisanu oblast reguliše i to sa više aspekata. Dominantan, primarni cilj je zaštita korisnika, jer onog momenta kada korisnik krene da koristi takvu aplikaciju on preuzima sav rizik.
Sve je, kako podsjeća, počelo zasnivanjem na povjerenju, ali je stvorilo i prostor za prevare koje su se dešavale.
„Evropskom regulativom se intervenisalo u tom smislu, tako da su propisana jasna pravila kako neko krajnjim korisnicima može da pruža takve usluge. Da bi takva kompanija mogla da funkcioniše mora da se aktredituje kod nekog nacionalnog akreditacionog tijela. Centralne banke su prepoznate kao te akreditacione institucije, a sa treće strane bilo je neophodno obavezati komercijalne banke da prihvate autorizovane upite o stanju pojedinačnih računa“, naglasio je Jovović koji se u diskusiju na Cortexovom događaju priključio putem video-linka.
Prvi CBCG FinTech hakaton 22. oktobra
U susret događaju koji bi inovatore trebalo da podstakne da predloženim rješenjima unaprijede ovu oblast Bošković je sugerisao učesnicima prvog CBCG FinTech hakatona da se ne osvrću na regulativu.
„Iz istorije uspostavljanja regulative na ovom nivou vidimo da regulativa prati inovacije, odnosno da inovacije ne čekaju donošenje inicijative. U suštini, inovacije idu u prostor koji je neregulisan, da bi regulativa bila ta koja to treba da uredi. To je važno za učesnike na hakatonu kojima ne želim da se opterećuju postojećom ili budućom regulativom, već da se osvrnu samo na dostupne tehnologije i probleme, odnosno situacije kojima smo svi svjedoci, a koje mogu da se unaprijede, riješe, ubrzaju, učine sigurnijim primjenom tehnologije“, naglasio je on.
Inovacije idu u prostor koji je neregulisan, da bi regulativa bila ta koja to treba da uredi
Tema prvog CBCG FinTech Hackathona je „Budućnost digitalnih bankarskih i platnih servisa u Crnoj Gori“, a biće održan od 22. do 24. oktobra. Prijave se obavljaju putem sajta CBCG i otvorene su do 15. oktobra.
CBCG FinTech Hackathon je četrdesetosmočasovno ekipno takmičenje u kreiranju najbolje ideje u FinTech oblasti, sa posebnim akcentom na digitalno bankarstvo i digitalna plaćanja, koje centralna finansijska institucija u našoj zemnlji organizuje u saradnji sa ICT Cortexom i Udruženjem banaka Crne Gore.
„Jedna važna stvar je i da se same regulatorne institucije mijenjaju u smislu da postanu otvorenije i čuju šta tržište očekuje i kuda inovatori idu i da pokuša da to isprati što brže regulativom da bi ponudila pravnu sigurnost, a da istovremeno ne sputa inovacije“, zaključio je Bošković.
