Euromodel je ekonomski neodrživ jer bi država morala da se dodatno zadužuje za isplatu plata i penzija, dok bi ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje ugrozilo temelje međugeneracijske solidarnosti, upozoravaju Miloš Vuković iz Fidelity Consultinga i Nikola Altiparmakov, ekonomista i docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
O ekonomskoj računici paketa zakona kojim Vlada najavljuje minimalnu zaradu do 1.400 eura, njegovoj održivosti i mogućim posljedicama po cijene, penzije i javne finansije razgovarali su u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO) sa Željkom Zvicer, saradnicom na programima.
Vlada Crne Gore je 17. septembra na elektronskoj sjednici usvojila paket od šest zakona, poznat kao Euromodel. Prema najavljenim rješenjima, od 1. januara 2027. godine minimalna neto zarada iznosila bi 1.000 eura za zapošljene sa osnovnim obrazovanjem, 1.250 za one sa srednjim i 1.400 za zapošljene sa visokim obrazovanjem. Istovremeno, bili bi ukinuti doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i osiguranje od nezapošljenosti.
Vuković i Altiparmakov ukazuju da bi cijena ovih obećanja mogla biti znatno veća od kratkoročne koristi koju građani očekuju.
“Ja sam to nazvao dužničko-inflatornim kockarskim modelom, tzv. DIK modelom. Dužničko zbog toga što je sam premijer rekao da će on u 2027. godini uzeti kredite od najmanje 200 miliona eura da bi finansirao platu i penziju. Mislim da je svakom domaćinu u Crnoj Gori jasno o čemu se to radi kad se zadužujete da isplatite platu i penziju”, kazao je Vuković.
Drugo, isitče, inflatorni je jer će neminovno izazvati inflaciju.
“Mi sad već vidimo prve pojave – prije najavljenih prvih isplata zarada su cijene počele polako da skaču, i građevinske firme odlažu prodaju stanova tako da povećavaju cijene za 100, 200 ili 300 eura po kvadratu, a u januaru će inflacija da eksplodira. I treće, model je bukvalno na kocku stavio penzioni sistem zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti koji garantuje da sadašnji zapošljeni plaćaju doprinose da bi trenutni penzioneri primali penziju”, pojasnio je Vuković.
Altiparmakov smatra da sva tri ključna elementa Euromodela – povećanje zarada, promjene penzijskog sistema i fiskalna računica – pojedinačno nose ozbiljne rizike, pri čemu posebno izdvaja penzijske izmjene „Sva ta tri elementa euromodela su praktično atomske bombe, svaka za sebe na svoj način, i svaki od ta tri elementa je imao dovoljnu snagu da napravi ozbiljnu ekonomsku i društvenu krizu u Crnoj Gori sam po sebi”, upozorava on.
“Ne postoji matematika da se ovo može složiti u fiskalna pravila koja determinišu ovu oblast.. Nekih 400 do 430 miliona eura je budžet Fonda PIO bio za narednu godinu, a sada će tu biti 0 eura doprinosa, odnosno minus od 400 miliona, radi lakšeg zaokroživanja cifri. Na to se dodaje još 100 miliona eura povećanja penzija, pri čemu će penzioneri dobiti svega 50 eura povećanje prosječne penzije, dok će zapošljeni primiti oko 500 eura prosječne plate. Znači, 130.000 penzionera bukvalno ništa neće osjetiti zbog rasta cijena. I dodatnih 150 miliona će trebati za zapošljene u javnom sektoru. I to vam je rupa od 650 miliona eura“, objasnio je Vuković.
On ukazuje i na poremećaje u sistemu zarada u javnom sektoru, u kojem bi se primanja novozapošljenih mogla izjednačiti sa zaradama zapošljenih koji imaju višedecenijsko iskustvo.
“Ljudi koji sad počinju da rade, sa visokom stručnom spremom, primiće, recimo, u javnoj upravi 1.400 eura. Istih 1.400 eura primiće neko ko je 30 godina radio u nekom ministarstvu, u javnoj upravi. Za zapošljene u javnom sektoru minuli rad je pregažen“, ocijenio je on.
Posebno ozbiljne posljedice Altiparmakov vidi u ukidanju doprinosa, čime se „urušava princip međugeneracijske solidarnosti“ na kojem počiva penzijski sistem.
“Taj tzv. bizmarkov sistem međugeneracijske solidarnosti se bukvalno ukida preko noći, na način koji je nezabilježen u jednoj evropskoj zemlji, i čini mi se da se to radi na potpuno netransparentan i, rekao bih, nelegitiman način“, istakao je.
Kao primjer odgovornog pristupa Vuković navodi Sloveniju, u kojoj je priprema penzijske reforme trajala dvije godine i uključivala široku društvenu i parlamentarnu raspravu.
“Dvije godine je trajala ozbiljna rasprava u društvu, u parlamentu, među političkim partijama, među svim ljudima, da se ne bi ugrozila stabilnost javnih finansija i da se ne bi ugrozila međugeneracijska solidarnost i pravednost tog sistema“, podsjetio je on.
Altiparmakov upozorava i na rizik od dramatičnog povećanja budžetskog deficita, bez jasnog plana za nadoknadu izgubljenih prihoda.
“Prošle godine, nakon sprovođenja programa Evropa sad 2, deficit crnogorskog budžeta je 4% BDP-a. Ukidanjem doprinosa za penzijsko osiguranje gube se prihodi od preko 4% BDP-a. Dakle, vi ukupno sa 4 dodajete još 4 i dolazite na deficit od 8% BDP-a. To je ogroman neodrživ deficit. Pritom, ne predlažu se nijedne ozbiljne mjere za njegovo zatvaranje“, naglasio je on.
Vuković naglašava da povećanje zarada jeste poželjan cilj, ali da mora biti zasnovano na realnim ekonomskim mogućnostima, smanjenju korupcije i neproduktivnih troškova, umjesto na dodatnom zaduživanju.
“Alternativa je da se smanji korupcija u društvu, da se smanje zaista oni troškovi neproduktivni i da se ljudima otvori realna priča. Ne možemo da vam povećavamo na 1.400, možemo da vam povećavamo na 1.000. Možemo da vam povećavamo svake godine po 20, 30, 50 eura, jer taj podatak o skoku prosječne zarade je najbolji pokazatelj organskog rasta“, kazao je, zagovarajući postepen i održiv rast zarada. „Jedini koji mogu ovo da zaustave sada jesu Svjetska banka, MMF i Evropska komisija“, poručuje on.
Altiparmakov je Vladi Crne Gorw uputio jasnu poruku: „Odustanite od ovakvog programa dok još ima vremena“, dok je građane upozorio na cijenu ekonomskih obećanja bez realnog pokrića.
“Plašim se da će oni morati da jedan od osnovnih ekonomskih zakona nauče na teži način, a to je da u ekonomiji nema besplatnog ručka i da se životni standard povećava mukotrpnim dugotrajnim radom, a ne potezom pera preko noći“, zaključio je Altiparmakov.
