Upravni sud usvojio je prošlog mjeseca tužbu Corporacion America Airports (CAAP), vezanu za postupak izbora koncesionara za upravljanje Aerodromima Crne Gore.
Na taj način, rješenje Komisije za koncesije Vlade Crne Gore iz decembra prošle godine, kojim je za koncesionara izabran Incheon International Airports Corporation (IAAC) je poništeno.
U pomenutom predmetu, CAAP je osporavala rješenje Tenderske komisije kojim je odbijen njihov prigovor na konačnu rang-listu učesnika postupka, a prema kojoj je – nakon drugog bodovanja – IIAC bila prvorangirana. Iz američko-luksemburškog konzorcijuma smatrali su kako Tenderska komisija nije samostalno i stručno ocijenila ponude, već da se oslanjala o mišljenje Međunarodne finansijske korporacije (IFC).
Uz to, iz CAAP su isticali i kako im nije omogućen uvid u elektronsku komunikaciju Tenderske komisije i IFC-a, niti u podatke o pojedinačnom bodovanju od strane članova pomenute komisije.
Nedovoljno jasno obrazloženje i pitanje elektronske komunijacije sa IFC
U presudi na 11 strana, u koju je Portal Analitika imao uvid, Vijeće Upravnog suda, u kojem su bili sutkinja Milena Marković-Vujanović kao predsjednica, te sudije Milena Rajković i Miodrag Pešić kao članovi, između ostalog je ocijenilo kako obrazloženje osporene odluke nije bilo dovoljno jasno.
„Sud je našao da obrazloženju osporenog rješenja nedostaju valjani razlozi u dijelu ocjene navoda prigovora kojima je tužilac ukazao da mu nije učinjeno dostupnim pojedinačno vrednovanje ponuda od strane članova Tenderske komisije“, navedeno je u presudi.
5Iz CAAP su u tužbi iskazali i sumnju kako im je uskraćen uvid u elektronsku komunikaciju Tenderske komisije i IFC-a, a u presudi je naglašeno da im je od tužene strane dostavljen samo jedan e-mail.
„Zbog čega je ostalo nejasno da li navedena poruka predstavlja cjelokupnu dokumentaciju, koju je tuženi organ označio kao „e-mail komunikaciju“ ili je riječ samo o njenom dijelu, budući da pojam komunikacija u uobičajenom značenju upućuje na razmjenu informacija između sagovornika, zbog čega nije moguće sa pouzdanošću utvrditi obim i sadržinu predmetne komunikacije, niti provjeriti da li je dokaz na kojem tužena utvrđuje činjenice potpun i pravilno predstavljen u obrazloženju osporenog rješenja“, naglašeno je u presudi.
Moraće da donesu novo rješenje
Sud je, dalje se navodi, našao da obrazloženju osporenog rješenja Komisije za koncesije „nedostaju valjani razlozi u dijelu ocjene navoda prigovora kojima je tužilac ukazao da mu nije učinjeno dostupnim pojedinačno vrednovanje ponuda od strane članova Tenderske komisije“.
„Pri činjenici da je postupak dodjele koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podgorica od značaja za javni interes i da takav aranžman može imati dugoročne pravne i ekonomske posljedice, od naročitog značaja je da postupak izbora koncesionara bude sproveden transparentno, u skladu sa relevantnim pravnim propisima. Kako je Sud, na temelju svega prethodno izloženog, našao da su u konkretnom povrijeđena pravila postupka koja su uticala na zakonitost rješenja tuženog organa, to je valjalo usvojiti tužbu i poništiti osporeno rješenje“, navedeno je u presudi.
Kako je zaključeno, tuženi će u ponovnom postupku, vodeći računa o primjedbama suda iz presude, donijeti novo, zakonito rješenje.
Kako donijeti novo rješenje?
I upravo tu, čini se, dolazi do novog problema. Jer, postupak izbora koncesionara završen je neslavno. Postavlja se i pitanje kako donijeti novo rješenje kada je jedan od ponuđača, i to prvorangirani, izašao iz čitavog postupka.
Podsjetimo, u julu ove godine, gotovo niotkud, Vlada je informisala javnost kako je IIAC odustao od koncesije.
„Obavještavamo javnost da je Vlada Crne Gore od konzorcijuma koji predvodi južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation primila zvanično pismo u kojem se navodi da se pomenuta grupacija povlači iz daljeg učešća u postupku za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore”, stajalo je u informaciji, u kojoj se nije moglo naći ništa detaljnije o razlozima povlačenja IIAC.
Od tada do danas, nikakvih zvaničnih odluka nije bilo – ne zna se da li će postupak davanja aerodroma na koncesije biti nastavljen ili obnovljen ili će država, jednostavno, odlučiti da vazdušne luke ostanu u njenom vlasništvu.
Doduše, treba istaći kako je Vlada ocijenila da je ponuda CAAP, kao drugorangiranog, finansijski slabija, te je Skupštini predložila da poništi čitav postupak. Javili su se potom iz CAAP, sa prijedlogom da ‘pojačaju’ ponudu. I od tada do danas nikakvih novosti nije bilo.
No, presuda Upravnog suda je nov momenat. Stoga, postavlja se pitanje na koji će način Komisija za koncesije uopšte i donijeti novo rješenje u proceduri koja je okončana velikim krahom i odustajanjem izabranog ponuđača.
Portal Analitika će se tim povodom sljedećih dana obratiti nadležnim institucijama.
‘Repovi’ priče duge sedam godina
Kako god, sedmogodišnja saga o davanju Aerodroma Crne Gore na koncesiju, makar kada su u pitanju sudske presude, i dalje je živa.
Podsjetimo, u julu 2019, Vlada je usvojila koncesioni akt, uz plan da dvije vazdušne luke budu ustupljene na period od 30 godina. Tri mjeseca kasnije formirana je Tenderska komisija, a istovremeno je započet pretkvalifikacioni proces.
Proces pretkvalifikacija završen je u novembru 2019, a u januaru sljedeće godine objelodanjeno je kako su u drugu fazu prošla četiri ponuđača. U pitanju su bili Incheon International Airport Corporation (IIAC), Corporacion America Airports (CAAP), konzorcijum ADP-TAV i GMR Airports.
Nakon dugogodišnjeg zastoja, odustajanje konzorcijuma ADP-TAV
Potom je proces gotovo zamro. Na to su uticali i pandemija koronavirusa i promjena vlasti, a potom i ne baš stabilne vlade – najprije Zdravka Krivokapića, a onda i Dritana Abazovića.
Formiranjem aktuelne Vlade aktuelizovana je i priča o aerodromima, a početkom 2025. produžen je rok za dostavljanje konačnih ponuda. No, u isto vrijeme, jedan od tri kvalifikovana ponuđača odustao je od daljeg procesa. Bio je to francusko-turski konzorcijum ADP-TAV.
Takvu odluku, pojašnjavali su, donijeli su usljed promjene uslova neposredno uoči kraja roka za dostavljanje ponuda, ali i zbog nove, nepredviđene obaveze – uplate svote od 100 miliona eura pri eventualnom zaključenju ugovora. Iz Vlade su, sa druge strane, isticali kako je riječ o jednokratnoj koncesionoj naknadi.
U trci su tako ostali IIAC i CAAP.
‘Ponavljanje’ bodovanja, politički sastanci i niz kontroverzi
Devetog maja prošle godine obznanjeno je kako je prvorangirani ponuđač CAAP. Američko-luksemburška kompanija imala je 85 bodova, a Korejci 79,7. Pritom, za prolazak tehničke evaluacije bilo je potrebno 80 bodova.
I onda je došlo do prave pometnje.
IFC, koja je bila savjetnik Vlade, iznijela je primjedbe na proces bodovanja. Oni su, pritom, iznijeli svoju procjenu, na bazi koje je bodovanje bilo sasvim drugačije. Uslijediće različite reakcije, pa i optužbe – a one su išle toliko daleko da se pominjalo i moguće favorizovanje jednog od ponuđača.
U isto smo vrijeme dobili informaciju i o iznenadnom sastanku članica parlamentarne većine. U junu prošle godine, kod premijera Milojka Spajića stigli su predsjednik Tenderske komisije za dodjelu koncesija na crnogorske aerodrome Nik Đeljošaj, lideri više stranaka, među kojima i Milan Knežević i Aleksa Bečić, a tema je navodno bila razlika u bodovanju Tenderske komisije i IFC-a.
Ishod političkog dogovora bila je odluka o novom bodovanju, odnosno o produženju roka za evaluaciju ponuda za 30 dana.
Nakon drugog bodovanja i IIAC i CAAP prešli su potrebni prag od 80 bodova.
Najzad, uslijedilo je otvaranje finansijskih ponuda, nakon čega je saopšteno kako je IIAC prvorangirani ponuđač. Njima je pripalo 96,18 bodova, a CAAP-u 65,18.
CAAP se žalio, IIAC – odustao
I dok je Vlada mogla da se posveti izradi nacrta ugovora o koncesiji, CAAP se okrenuo žalbama. Podnijeli su najprije prigovor Komisiji za koncesije, koji je bio usvojen. Tenderska komisija bila je dužna da iznova utvrdi rang listu, što je i učinjeno – i opet je IIAC bio prvi.
Američko-luksemburška korporacija potom je pokretala više sporova, a posljednji u nizu je onaj koji je epilog dobio u septembru.
Za to vrijeme, Vlada je u aprilu slavodobitno utvrdila akt o davanju aerodroma na koncesiju IAAC-u, govoreno je o preporodu naših vazdušnih luka, ni renderi nijesu izostajali. U julu smo saznali da od toga, ipak, neće biti ništa.
