Američko-luksemburška kompanija Corporación America Airports (CAAP), jedan od učesnika na tenderu za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore, obratila se juče Skupštini Crne Gore upozoravajući na, kako tvrde, grubo kršenje tenderske procedure i zakona od strane izvršne vlasti u tenderskom postupku.
CAAP je dopis naslovio na predsjednika Skupštine Andriju Mandića, predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Borisa Mugošu i predsjednika Zakonodavnog odbora Dragana Bojovića.
Kako stoji u dokumentu u koji je Analitika imala uvid, CAAP poziva poslanike da prije odlučivanja o Vladinom Predlogu za davanje koncesije detaljno preispitaju čitav postupak, tvrdeći da bi eventualnim usvajanjem parlament „konvalidirao nezakonite radnje izvršne vlasti“.
Naprasna nova procjena
CAAP u dopisu podsjeća da Skupština donosi konačnu odluku na osnovu Zakona o državnoj imovini i Zakona o koncesijama, navodeći da je nova procjena vrijednosti Aerodroma Crne Gore, prema njihovim saznanjima, premašila 264 miliona eura.
Iz kompanije tvrde da je sporno to što je nova procjena urađena tek sada, nakon sedam godina trajanja tenderskog procesa, a ne prije njegovog nastavka poslije višegodišnje pauze.
“Bilo je logično da prije nastavka procesa nadležni organ provjeri vrijednost sredstava koje se daju pod koncesiju, pa da onda shodno rezultatu i primjenljivom zakonodavstvu prilagodi pravila postupka i takva inovirana pravila dostavi zainteresovanim učesnicima na tenderu. Svakako je neobično da se ovako naprasno vrši nova procjena, nakon sedam godina trajanja postupka, a da pri tome našem klijentu nikada nije dostavljena metodologija te procjene (iako smo istu tražili od Ministarstva saobraćaja / Tenderske komisije), iako je prvobitna procjena služila između ostalog i kao osnovni parametar za određivanje koncesionih naknada u vrijeme podnošenja ponuda u smislu člana 60 Zakona o koncesijama”, navode iz CAAP-a u dopisu Skupštini.
Iz ove kompanije smatraju da je država prije nastavka postupka morala redefinisati pravila tendera u skladu sa novom procjenom vrijednosti imovine, te ista pravila dostaviti svim učesnicima.
Optužbe za nezakonito ponovno bodovanje
Jedan od njihovih ključnih prigovora odnosi se na postupak ocjenjivanja tehničkih ponuda.
Prema tvrdnjama CAAP-a, južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) u prvom krugu bodovanja nije osvojila minimalnih 80 bodova potrebnih za otvaranje finansijske ponude.
CAAP navodi da je IIAC prvobitno imao 79,07 bodova, dok je njihova ponuda bila ocijenjena sa 87,84 boda. Međutim, tvrde da je nakon političkih pritisaka, prijetnji ostavkama članova Tenderske komisije i, kako navode, intervencija savjetnika Vlade, sprovedeno novo bodovanje.
Nakon ponovljenog ocjenjivanja, IIAC je dobio 81,69 bodova, čime je prošao prag za nastavak postupka, dok je CAAP dobio 88,72 boda.
Iz ove kompanije ukazuju da su pojedini članovi komisije u drugom glasanju umjesto prvobitnih nula dodjeljivali maksimalne ocjene, što, kako navode, „teško može biti rezultat samostalne promjene mišljenja“.
Dodatno, CAAP smatra da rezultati pojedinih segmenata bodovanja „nijesu matematički mogući“, jer se pri obračunu prosječnih ocjena pojavljuju decimalni brojevi tamo gdje ih, prema pravilima glasanja, ne bi smjelo biti.
Nepravilnosti suprotne Zakonu o koncesijama i praksi EU
U dopisu se navodi i da su nepravilnosti suprotne Zakonu o koncesijama, ali i praksi Evropske unije, pri čemu se CAAP poziva na pravna mišljenja međunarodne advokatske kancelarije DLA Piper UK LLP.
Ova kompanija podsjeća i da se pred Upravnim sudom vode dva upravna spora protiv odluka Komisije za koncesije.
0
“U jednom od postupaka sud je postupio krajnje neobično. Prvo su ignorisani zakonom određeni rokovi za postupanje a zatim je sud naprasno donio presudu bez rasprave i bez dostavljanja odgovora na tužbu tužiocu na odgovor. Svi zahtjevi za izvođenje dokaza od strane CAAP su ignorisani. Upravni sud se u presudi nije ni osvrnuo niti komentarisao brojne navode o nepravilnostima postupka koji su navedeni u tužbi CAAP-a, već bez upuštanja u detaljno obrazloženje samo jednom rečenicom konstatovao da nisu osnovani”, navode u dokumentu upućenom Skupštini.
Ovakvim postupanjem je, kako dodaju, Upravni sud de facto uskratio CAAP-u pravo na sudsku zaštitu.
„Upravni sud se nije ni osvrnuo na brojne navode o nepravilnostima postupka“, navodi CAAP, uz najavu da će tražiti preispitivanje presude pred Vrhovnim sudom, a potencijalno i pokretati međunarodne arbitražne postupke ukoliko, kako tvrde, ostanu bez pravne zaštite u Crnoj Gori.
Wizz Air kao promijenjena okolnost
CAAP u dokumentu u koji je Analitika imala uvid posebno ukazuje i na činjenicu da je nakon podnošenja ponuda država zaključila aranžman sa Wizz Air, koji podrazumijeva otvaranje baze te aviokompanije u Podgorici od marta 2026. godine.
Tvrde da je riječ o bitno izmijenjenoj tržišnoj okolnosti koja mijenja finansijske parametre tendera i poslovne modele ponuđača.
„Naše je razumijevanje da biznis plan IIAC-a uopšte ne predviđa rad low-cost operatera na aerodromima Crne Gore“, navodi se u dopisu Skupštini.
Vlada mijenjala ugovor iza zatvorenih vrata
Najozbiljniji dio obraćanja odnosi se na izmjene nacrta Ugovora o koncesiji nakon zatvaranja tendera.
CAAP tvrdi da je tender bio zasnovan na principu „uzmi ili ostavi“, odnosno da prvorangirani ponuđač nije imao pravo da traži izmjene konačne verzije ugovora koja je bila dostupna svim učesnicima u virtuelnoj sobi sa podacima (VDR).
Uprkos tome, kako kažu, Vlada je naknadno izvršila niz materijalnih izmjena ugovora, mimo znanja i učešća drugih ponuđača.
„Mijenjala su se pravila igre tokom same utakmice na način koji je pogodovao jednom od učesnika. Nakon toga je taj tako promijenjeni nacrt ugovora definisan od strane Vlade kao prilog odluke koju Skupština treba da usvoji, čime bi se pretpostavljamo, po ideji Vlade, konvalidirala njena protivzakonita aktivnost od strane Skupštine“, navodi CAAP.
Podsjećaju i da nijedan komentar na Ugovor o koncesiji u fazi ponude CAAP-a nije usvojen niti je na njega odgovoreno, te se ugovor se faktički tretirao kao „nepromjenjiv” osim u djelovima gdje su očigledno ostao nedorečen a gdje su izmjene i dopune trebalo da budu puko tehničke prirode.
Iz ove kompanije ističu da je sama Vlada u Predlogu priznala da je Ministarstvo saobraćaja naknadno „usaglašavalo“ odredbe ugovora sa mišljenjem Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
CAAP smatra da je to poslužilo kao „paravan“ za unošenje komercijalnih ustupaka u korist IIAC-a.
Mogući višemilionski troškovi po budžet Crne Gore
Jedna od spornih izmjena, prema tvrdnjama CAAP-a, odnosi se na član 49.1.1 ugovora.
Prema prvobitnoj verziji, koncesionar je trebalo da snosi troškove eksproprijacije zemljišta i eventualne razlike između domaćih i međunarodnih standarda naknade.
“Vlada je međutim u Ugovor o koncesiji koji je dostavljen Skupštini ubacila novu odredbu kojom država na sebe isključivo preuzima sve troškove koji proističu iz istorijskih sudskih parnica, radnih sporova i neriješene eksproprijacije zemljišta u Tivtu, omogućavajući IlAC-u preuzimanje aerodroma bez finansijskog rizika koji je originalno bio predviđen za koncesionara”, navode iz CAAP-a
CAAP upozorava da bi to moglo proizvesti višemilionske troškove po budžet Crne Gore, a dodatno ukazuju da i Vlada priznaje postojanje značajnih imovinsko-pravnih sporova koji mogu dovesti do raskida ugovora i odštetnih zahtjeva koncesionara.
Ublaženi uslovi, izbrisane obaveze
Iz ove kompanije navode i da je novim ugovorom uvedena obaveza države da obešteti koncesionara za eventualne tužbe građana zbog povećane buke usljed rasta avio-saobraćaja. Kako dodaju, to uključuje čak i moguće troškove zvučne izolacije kuća u okolini aerodroma.
CAAP posebno problematizuje i izmjene kojima su, kako tvrde, ublaženi prethodni uslovi za preuzimanje Aerodroma Tivat.
Prema njihovim navodima, izbrisana je obaveza pribavljanja određenih upotrebnih dozvola, izrade ekološke i društvene studije za morski terminal i pribavljanja sertifikata za Aerodrom Tivat prije preuzimanja.
„Sada međutim pošto dobijanje Sertifikata za Aerodrom Tivat više nije preduslov za preuzimanje istog, dolazimo u situaciju da Koncesionar može da preuzme taj Aerodrom bez glavnog dokumenta kojim se dokazuje da je Aerodrom tehnički bezbjedan“, upozorava CAAP.
Sporna arbitražna i finansijska pitanja
Ova kompanija osporava i nove odredbe kojima se država odriče suverenog imuniteta u potencijalnim međunarodnim sporovima, kao i smanjenje obaveznog osiguranja odgovornosti prema trećim licima sa 750 na 500 miliona eura, čime su, kako ističu, direktno smanjeni operativni troškovi Koncesionara.
Dodatno, CAAP tvrdi da su bankama uvedena proširena „step-in“ prava.
“Izmijenjene su odredbe o raskidu ugovora kako bi se ugodilo finansijerima, dajući im pojačana prava da blokiraju raskid ugovora i zamijene koncesionara, što radikalno mijenja ugovornu poziciju države u slučaju neizvršenja obaveza”, navode iz CAAP-a.
Problematičnim smatraju i izmjene antikorupcijskih klauzula, navodeći da je izbačena odredba po kojoj je koncesionar bio odgovoran i za koruptivne radnje svojih podizvođača.
“Po nacrtu Ugovora o koncesiji koji je bio prezentovan u VDR, Koncesionar je bio odgovoran za koruptivne postupke svojih podizvođača bez izuzetka, što u novom ugovoru nije slučaj”, ističu iz CAAP-a.
Poziv Skupštini da ne konvalidira nezakonitosti
Iz ove kompanije ukazuju da Skupština Crne Gore ne bi smjela da konvalidira postupak koji obiluje ovakvim pravnim nepravilnostima.
„Pozivamo Vas da u okviru nadležnih skupštinskih odbora i na plenumu detaljno preispitate sve nezakonitosti predmetnog tenderskog postupka, protok vremena i promijenjene okolnosti, navedene nezakonite izmjene Ugovora o koncesiji, te savjesno zaštitite javni interes i pravni poredak države Crne Gore”, zaključeno je u dokumentu upućenom Parlamentu.
