Zdravlje

Navike u ishrani, fizičke neaktivnosti, gojaznost i stres uzrokuju da sve više ljudi dobija dijagnozu dijabetesa

Preko 20.000 ljudi ne zna da ima šećernu bolest

Starijih od 20 godina sa ovom dijagnozom ima 50.000. Tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba. Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina 

Preko 20.000 ljudi ne zna da ima šećernu bolest Foto: Pixabay
Portal AnalitikaIzvor

U Crnoj Gori je sve više pacijenata oboljelih od dijabetesa, a spada i u zemlje sa visokom zastupljenošću i sa jasnom tendencijom daljeg porasta.

Eksperti upozoravaju da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2.

Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21.600 odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50.000 građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto.

- Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - naglašavaju iz IJZCG.

Registar šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka - više od 30.000 pacijenata.

Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.

Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan.

Iz IJZCG ističu da, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječjoj i adolescentskoj populaciji. Kod odraslih, dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.

- Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila – ukazali su iz IJZCG.

Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.

Tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena je kod 3.312 osoba.

Eksperti upozoravaju da s obzirom na obim i dinamiku javno zdravstvenog opterećenja, promjena načina životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2.

- Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju – smatraju iz IJZ.

Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom, te se zbog toga mora ulagati u prevenciju.

A pacijenti koji već imaju dijabetes traže da im bude dostupna savremena terapija, ali i kontinuirana edukacija o modernim pristupima liječenju svim osobama sa dijabetesom tip 1.

NVO Dijabetes DOB je udruženje odraslih osoba sa dijabetesom tip 1. Kažu da je svakodnevni život odrasle osobe i dalje izuzetno zahtjevan ukoliko se oslanja samo na tradicionalne metode poput kapilarnog mjerenja i insulinskih penova.

Pojašnjavaju da pacijenti bez senzora godišnje urade prosječno 2.190 uboda radi mjerenja glikemije i 1.460 uboda zbog davanja insulina, što predstavlja značajan fizički i psihološki teret, ali i povećava rizik od neadekvatnih vrijednosti šećera u krvi i komplikacija.

Zahvaljujući njihovoj peticiji „Pravo na senzor – pravo na život“ izmijenjen je pravilnik o medicinskim pomagalima, čime je korisnicima insulinskih pumpi omogućeno pravo na senzore.

- Ovo je važan korak naprijed, ali borba se nastavlja – jer vjerujemo da svaka osoba sa dijabetesom tip 1 u Crnoj Gori treba da ima pravo na senzor, bez izuzetka i diskriminacije – poručili su oni.

Iz NVO Dijabetes DOB su najavili prvi edukativni kamp u Crnoj Gori posvećen učenju metode brojanja ugljenih hidrata i primjeni savremene dijabetes tehnologije, koji će trajati tri dana i okupiti 20 učesnika, a koji će imati stalnu podršku ljekara, nutricioniste, medicinske sestre i mentora.

- Pravo na adekvatno liječenje, moderne tehnologije i edukaciju nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo – istakli su oni.

Portal Analitika