Vještačka inteligencija korišćena je za razvoj „suštinski novog“ tipa vakcine koja bi mogla da pruži zaštitu od velikog broja virusa i pomogne u sprečavanju budućih pandemija, tvrde istraživači, prenosi BBC.
Tim sa Univerziteta u Kembridžu saopštio je da je ovo prvi put da je ključna komponenta vakcine u potpunosti dizajnirana pomoću vještačke inteligencije, a zatim testirana na ljudima.
Vakcina je razvijena tako da djeluje protiv svih koronavirusa, što uključuje sve varijante kovida, kao i viruse koji trenutno inficiraju životinje, ali imaju potencijal da izazovu narednu pandemiju.
Istraživanje je još uvijek u ranoj fazi, ali tim već razvija posebne vakcine koje bi mogle da se bore protiv gripa i ebole.
„Uvijek kasnimo za virusom“, rekao je Džonatan Hini sa Univerziteta u Kembridžu, dodajući da je cilj istraživača da „budu korak ispred“, toliko unaprijed da mogu pružiti zaštitu od novih epidemija i pandemija.
Kako funkcioniše vakcina?
Obično se vakcine razvijaju na osnovu postojećeg soja virusa.
Istraživači iz Kembridža uzeli su poznate genetske kodove različitih koronavirusa koje su programi za nadzor potencijalnih virusnih prijetnji prethodno identifikovali.
Te genetske kodove analizirala je vještačka inteligencija, koja je zatim dizajnirala „super-antigen“ sposoban da istrenira imuni sistem tako da pruži zaštitu od cijele porodice virusa, čak i ako oni mutiraju ili pređu sa životinja na ljude.
Antigeni su ključni sastojci vakcina jer upravo njih imuni sistem uči da prepoznaje i napada.
Hini je rekao da je ovo prvi put da je antigen koji je dizajnirala vještačka inteligencija testiran na ljudima. Dodao je da ova tehnologija „iznenađuje sve nas“ i da je „nevjerovatno šta možemo postići njome za dobrobit čovječanstva“.
„Ovo je pokušaj da razvijemo vakcine koje nas neće štititi samo od današnjih virusa, već i od onih koji bi mogli izazvati narednu epidemiju ili bolest. Ovo predstavlja suštinsku promjenu u načinu na koji se pripremamo za pandemije”, rekao je on.
Testiranja na ljudima
Šišmiši su jedan od glavnih prirodnih rezervoara koronavirusa.
Prva ispitivanja, sprovedena na 39 ljudi, imala su za cilj da utvrde da li su ovakve vakcine bezbjedne. Druga studija, u kojoj učestvuje oko 200 ljudi, trebalo bi da pruži jasniju sliku o tome koliko efikasno vakcina trenira imuni sistem.
Rezultati objavljeni u Dnevniku infekcija pokazali su da je uticaj na imuni sistem za sada „umjeren“, ali istraživanje ipak izaziva veliko interesovanje.
Saul Faust, koji je vodio dio testiranja na Univerzitetu u Sautemptonu, rekao je da dizajn zasnovan na vještačkoj inteligenciji „definitivno ima potencijal“ i da je „izuzetno uzbudljiv“.
„Posebno je zanimljivo to što je ova tehnologija mnogo uspješnija u dizajniranju vakcina za potencijalne pandemije kada se virusi brzo mijenjaju“, kazao je za BBC.
Britanski ministar za nauku Lord Velens rekao je da je ovo još jedna britanska naučna uspješna priča i odličan primjer kako se može spojiti istraživačka stručnost i vještačka inteligencija kako bi razvili nove terapije.
“Pošto su prva testiranja na ljudima pokazala pozitivne rezultate, ovaj rad bi mogao pomoći da se ubrza razvoj i primjena vakcina koje će dugoročno koristiti ljudima širom svijeta”, rekao je Velens.
