Crkva Sv. Nikole sa franjevačkim samostanom iz 18. vijeka jedan je od reprezentativnih primjera barokne arhitekture kod nas. Kao vrijedan spomenik sakralne arhitekture zaštićeni je spomenik kulture od 1952. godine.
Crkva Sv. Nikole izgrađena u barkonom stilu, završena je 1735. godine. Mještani su podigli samostan uz crkvu 1739. godine u koji su se uselili Franjevci koji su u samostanu ostali do 1908. Nalazi se u centralnom dijelu Prčanja, uz more, nedaleko od Bogorodičinog hrama.
Kompleks se sastoji iz tri samostanska krila razmještena oko klaustera i Crkve Sv. Nikole. Kako se može pročitati, kompleks koji je izgrađen početkom 18. vijeka, izgrađen je na mjestu gdje se ranije nalazila jedna omanja crkva posvećena istom svetitelju. Tako da njena starost seže ranije od 18. vijeka.
Crkva Sv. Nikole je svojim pročeljem okrenuta prema moru. Jednobrodne je osnove sa kvadratnom apsidom. U duhu zrelog baroka koncipirana je glavna fasada, sa profilisanim portalom, kitnjastom rozetom, zvonikom na preslicu i dva kamena kipa, sv. Nikole i sv. Franja Asiškog.
Nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine ovo kulturno dobro pretpjelo je mnogobrojna oštećenja. Obnovi se od tada pristupilo temeljno. Projekat sanacionih i konzervatorsko-restauratorskih radova zahtijevao je puno stručnih intervencija, što je uslovilo i trajanje njegove onove.
Zahvaljujući timu stručnjaka Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora koji je završio zahtjevne konzervatorske radove u unutrašnjosti crkve sačuvani su vrijedni elementi enterijera. Barokni enterijer popunjava drveni oltar sa kipovima sv. Petra i Pavla, kao i oltarska pala i druge slike. Scene Križnog puta izradio je u tehnici bakroreza 1779. Josip Vagner u Veneciji.
Kako smo već naglasili, u crkvi su tri originalna drvena oltara, jedan centralni i dva bočna. Zbog originalnosti oltara, kao i zbog materijala koji su korišteni za njihovu izradu - drvo koje podržava mermer, oltari u crkvi su bili vanredno lijepi primjerci koji su iziskivali posebnu pažnju i odgovarajući tretman zaštite.
Centralni drveni oltar iz 1766. godine je bio sačuvan u izvornom stanju i veoma je rijedak. Restaurirane su oltarne pale Svetog Nikole sa svetiteljima, ulja na platnu, kao i dva drvena kipa Svetog Petra i Pavla koji su sastavni dio oltara. Tako da je obimna obnova ovog kulturnog dobra završena 2011. godine, od kada služi u vjerske svrhe.
Samostan i crkva sv. Nikole imaju znatnu kulturno-istorijsku vrijednost. U njemu se nalazi bogata biblioteka, slike i druge umjetnine. U njemu je djelovala osnovna škola, škola za pomorske vještine, apoteka i „Slavjanska čitaonica" osnovana 1861. godine.
Tu su se održavali i važni događaji naše istorijske prošlosti. O jednom od njih ostavio je zapis don Niko Luković poznati hroničar ovih prostora.
“U dvorištu manastira sv. Nikole održana je 13. juna 1848. godine poznata Narodna skupština prvaka Boke Kotorske pod duhovnim patronatom Njegoševim. Toj skupštini je prisustvovao i mladi Stjepan Mitrov Ljubiša”, navodi on u knjizi “Boka Kotorska” opisujući jedan od tih događaja.
