Zajednica crnogorskih udruženja u SR Njemačkoj (eMDe Alijansa) obratila se pismom predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i poručilin da jecrnogorska dijaspora u Evropskoj uniji zabrinuta zbog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta Crne Gore.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno:
Obraćamo Vam se u ime državljana i državljanki Crne Gore koji žive i rade u državama članicama Evropske unije. Mi smo radnici, preduzetnici, studenti, penzioneri i porodice koje su i dalje duboko vezane za Crnu Goru. Šaljemo doznake, investiramo, posjedujemo imovinu i redovno se vraćamo u domovinu. Snažno podržavamo evropski put Crne Gore i reforme koje on zahtijeva. Upravo zato što dijelimo vrijednosti Unije, želimo da izrazimo ozbiljnu zabrinutost zbog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore.
Među pripadnicima dijaspore prevladava ocjena da se ovim nacrtom direktno targetiraju crnogorski državljani u inostranstvu i zadire u njihova stečena prava. Istu zabrinutost javno su iskazala udruženja dijaspore u više država članica EU.
U potpunosti podržavamo tačne, ažurne i pouzdane registre. Crna Gora ima sistem pasivne registracije birača, pa je registar prebivališta osnov za formiranje biračkog spiska. Vjerodostojan birački spisak u interesu je svih. Međutim, taj cilj ne smije biti ostvaren po cijenu osnovnih prava crnogorskih državljana.
Naše ključne zabrinutosti su sljedeće:
1. Gubitak biračkog prava bez odgovarajućih garancija. U sistemu pasivne registracije odjava prebivališta automatski dovodi do brisanja iz biračkog spiska. Prema našem razumijevanju nacrta, prebivalište bi moglo prestati nakon policijske terenske provjere u roku od 15 dana, ili po službenoj dužnosti za lica koja nijesu podnijela zahtjev za novu ličnu kartu. Time bi se biračko pravo oduzimalo upravnim aktom, bez jasne procedure, obavještavanja i djelotvornog pravnog lijeka.
2. Povratno dejstvo. Prelazne odredbe, čini se, primjenjuju nova pravila i na prijave prebivališta izvršene davno prije donošenja zakona. Organizacije civilnog društva, posebno Centar za demokratsku tranziciju, ukazale su da to može biti u suprotnosti sa članom 147 Ustava Crne Gore, koji zabranjuje povratno dejstvo, osim kada to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona.
3. Uloga policije. Nacrt provjeru prebivališta povjerava prvenstveno policiji. OEBS/ODIHR je u Mišljenju o crnogorskim zakonima o registraciji birača iz 2025. godine preporučio da evidencije prebivališta vodi organ odvojen od policije, a da provjeru vrše lokalni organi.
4. Posljedice po druga prava. Prestanak prebivališta može, kroz druge propise, uticati na prava vezana za državljanstvo, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, kao i na posjedovanje i nasljeđivanje imovine u Crnoj Gori. Ove posljedice nijesu sagledane.
5. Izostanak inkluzivnih konsultacija. Dijaspora, njena zvanična tijela i relevantne organizacije civilnog društva nijesu suštinski uključeni u izradu nacrta. Izmjene ovakve težine u izbornom okviru treba usvajati širokim konsenzusom i dovoljno vremena prije izbora, u skladu sa standardima Venecijanske komisije i ODIHR-a. Svjesni smo da Evropska komisija u okviru pristupnih pregovora pažljivo prati vladavinu prava, osnovna prava i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori. Stoga Vas s poštovanjem molimo da Komisija: ova pitanja pokrene u dijalogu sa Vladom i Skupštinom Crne Gore; podstakne crnogorske vlasti da prije usvajanja zakona zatraže mišljenje Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a; podstakne punu primjenu preporuka ODIHR-a, uključujući jasne procedure, pojedinačno obavještavanje, pravo na žalbu i zaštitu od retroaktivne primjene; podstakne inkluzivan proces uz učešće opozicije, civilnog društva i predstavnika dijaspore; ovo pitanje uzme u obzir pri ocjeni napretka Crne Gore u poglavljima koja se odnose na osnovna prava i vladavinu prava.
Vjerujemo da uređeni registri i puna zaštita prava građana nijesu u suprotnosti. Oba cilja mogu se ostvariti pažljivim, transparentnim i inkluzivnim zakonodavstvom. Crnogorci i Crnogorke u inostranstvu nijesu prestali da pripadaju svojoj državi samo zato što žive u drugim djelovima Evrope, i njihov glas mora biti saslušan.
Stojimo Vam na raspolaganju za sve dodatne informacije i rado bismo naše zabrinutosti predstavili službama Komisije. Zahvaljujemo na pažnji i na kontinuiranoj podršci Unije građanima Crne Gore.
