Predsjednik Udruženja za uzajamnu pomoć, solidarnost i kulturu iseljenika iz Crne Gore u Turskoj – Burhanije, Adil Ozuzun (Kriještorac), u javnom obraćanju ministru dijaspore Mirsadu Azemoviću zatražio je konkretne korake u rješavanju problema iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj. Ozuzun je istovremeno izrazio zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo ostvaruje saradnju sa pojedinim udruženjima u Turskoj.
"Član 14 Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima iz 2026. godine predviđa saradnju nadležnih državnih institucija radi zaštite prava i interesa dijaspore, kao i pokretanje inicijativa za odgovarajuća zakonska rješenja. Koje ste konkretne korake do sada preduzeli radi rješavanja pitanja bezviznog ulaska i boravišnog statusa iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj? Koje ste predloge uputili Ministarstvu unutrašnjih poslova i Vladi Crne Gore? Da li ste pokrenuli inicijativu za izmjenu važećih propisa?", pita Ozuzun.
Poručuje da ne traže crnogorsko državljanstvo niti aktivno ili pasivno biračko pravo.
"Naš zahtjev je jasan: bezvizni ulazak u Crnu Goru i poseban boravišni status u trajanju od deset godina, uz mogućnost produženja, za iseljenike porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj", navodi Ozuzun.
Pojašnjava i zašto nekadašnje studentsko udruženje upravo sada proširuje svoje djelovanje.
Ozuzun je ukazao na promjene u djelovanju organizacije koja je ranije okupljala studente iz Crne Gore u Turskoj.
"Nakon dugogodišnjih kontakata koje ste održavali sa Udruženjem Bosna Sandžak u Turskoj, sada primjećujemo da se u prvi plan stavlja organizacija koja je ranije djelovala kao udruženje studenata iz Crne Gore. Prema informacijama kojima raspolažemo, ova organizacija proširila je djelokrug rada i počela da se predstavlja kao udruženje koje okuplja širu crnogorsku dijasporu u Turskoj. U zvaničnim saopštenjima Vlade Crne Gore iz 2019. godine kao tadašnji predsjednik Udruženja studenata iz Crne Gore u Turskoj navodi se Mustafa Salihović, porijeklom iz Rožaja. Riječ je o osobi koja se školovala u Turskoj i govori turski jezik. Poštovani ministre, zašto se inicijativa za promjenu naziva i proširenje djelatnosti ovog udruženja pojavljuje upravo sada, nakon toliko godina? Da li je Ministarstvo dijaspore ili Bošnjačka stranka na bilo koji način predložila, podstakla ili usmjeravala ovu promjenu?", pita Ozuzun.
Poručuje d aočekuju jasan odgovor na ova pitanja.
"Poznati su nam odnosi pojedinih predstavnika udruženja sa Bošnjačkom strankom. Prema informacijama kojima raspolažemo, pojedini predstavnici pomenutog udruženja sarađivali su sa Bošnjačkom strankom i Udruženjem Bosna Sandžak u Turskoj, a obavljali su i poslove prevođenja tokom vaših kontakata i posjeta predstavnika Bošnjačke stranke Turskoj", navodi Ozuzun.
Zbog toga, kako kažu, ove odnose ne posmatraju kao potpuno nepovezane okolnosti.
"Da li se dosadašnja saradnja sa istim krugom organizacija i pojedinaca sada nastoji predstaviti javnosti pod drugačijim nazivom udruženja, sa naglašenijim crnogorskim identitetom? Da li se u crnogorskoj javnosti pokušava stvoriti utisak da Ministarstvo ostvaruje široku saradnju sa udruženjima crnogorske dijaspore u Turskoj, dok se u praksi i dalje oslanja na postojeći krug saradnika? Da li se prednost daje organizacijama od kojih se ne očekuje da javno kritikuju politiku Ministarstva dijaspore i Bošnjačke stranke, dok se nezavisna udruženja koja otvoreno ukazuju na probleme iseljenika potiskuju u drugi plan?", pita Ozuzun.
Dodaje d aje njihova procjena da se ovim procesom pokušava uspostaviti alternativna struktura predstavljanja dijaspore u odnosu na njihovo udruženje.
"Svjesni smo ovih dešavanja i od Ministarstva očekujemo otvoreno i transparentno objašnjenje", poručuje Ozuzun
Ozuzun je naglasio da njegovo udruženje ne osporava pravo drugim organizacijama da promijene naziv ili prošire djelatnost.
"Međutim, promjena naziva ili djelokruga ne daje nijednoj organizaciji automatsko pravo da predstavlja sve iseljenike porijeklom iz Crne Gore u Turskoj. Poštujemo rad drugih udruženja. Neka svako radi i doprinosi dobrobiti naših ljudi", kaže Ozuzun.
Iseljenici, kako kaže, od Ministarstva očekuju rješenja, a ne alternativne strukture.
"Poštovani ministre, iseljenici od vas, kao ministra dijaspore, ne očekuju da osnivate, podstičete ili usmjeravate alternativne strukture predstavljanja, već da pronalazite rješenja za njihove stvarne probleme. Vaša odgovornost nije da određujete koja će udruženja biti bliža Ministarstvu, već da obezbijedite jednak i nepristrasan institucionalni odnos prema svim organizacijama i pokrećete inicijative za zaštitu prava iseljenika. Nama nijesu potrebne nove strukture koje će stvarati utisak široke saradnje sa dijasporom. Potrebni su nam konkretni rezultati: bezvizni ulazak i desetogodišnji boravišni status, uz mogućnost produženja", ističe Ozuzun.
Ukoliko Ministarstvo nije učestvovalo u pomenutim promjenama, očekuju da to jasno saopšti i otkloni sve nedoumice.
"Od Ministarstva dijaspore očekujemo konkretne rezultate", kaže Ozuzun.
Ozuzun je podsjetio da su predstavnici njegovog udruženja tokom 32-dnevne posjete Crnoj Gori razgovarali sa predstavnicima državnih institucija i političkih subjekata, kojima su predstavili konkretne predloge za rješavanje pravnog statusa iseljenika iz Turske.
"Dok se u Crnoj Gori raspravlja o biračkim pravima državljana koji žive u inostranstvu i mogućim modelima ekonomskog državljanstva, očekujemo da se sa jednakom ozbiljnošću razmatraju i zahtjevi istorijske dijaspore koja nema crnogorsko državljanstvo. Uspješnost Ministarstva dijaspore ne mjeri se brojem održanih sastanaka, nazivima udruženja sa kojima sarađuje ili fotografijama objavljenim u javnosti, već konkretnim rezultatima za iseljenike. Naš cilj nije nadmetanje sa drugim udruženjima niti sukob sa bilo kojom političkom partijom. Naš cilj je očuvanje veza sa zemljom naših predaka i ostvarivanje pravednog pravnog statusa za iseljenike porijeklom iz Crne Gore", navodi Ozuzun.
Nastaviće, poručuje, da javno postavljamo pitanja, pratimo rad nadležnih institucija i zahtijevaju konkretna rješenja.
"Ne tražimo političke privilegije, već institucionalnu nepristrasnost. Ne tražimo protokolarne susrete, već bezvizni ulazak i desetogodišnji boravišni status, uz mogućnost produženja. Ostaćemo dosljedni u zaštiti prava i interesa iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj“, zaključio je Ozuzun.
