Izvještaj o seksualnoj eksploataciji i seksualnom zlostavljanju djece uz upotrebu digitalnih tehnologija u Crnoj Gori „Disrupting Harm“, predstavljen je danas u Podgorici. Događaj su otvoriliUNICEF-ovi mladi reporteri iz Crne Gore, Lara Novaković i Luka Vujović.
Na događaju su govoriliministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, kao i predstavnici organizacija Safe Online, ECPAT International, INTERPOL i UNICEF Innocenti.
Kako su saopštili iz UNICEF-a, istraživanje donosi sveobuhvatne podatke o ovom problemu u Crnoj Gori i pokazuje da jesvako deseto dijete uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori koje koristi internet (11%) doživjelo je neki oblik seksualne eksploatacije ili seksualnog zlostavljanja uz upotrebu digitalnih tehnologija.
Nalazi istraživanja pokazuju da se većina seksualnog nasilja uz upotrebu digitalnih tehnologija dešava unutar postojećih odnosa, dok mnoga djeca o tome ćute i nemaju podršku koja im je potrebna.
Izvještaj ukazuje na potrebu za jačanjem zakonodavstva i sistema prevencije, kao i unapređenjem medijske, digitalne i AI pismenosti u porodicama. Takođe, ovaj izvještaj poziva na razvoj mehanizama prijavljivanja prilagođenih djeci i stvaranje bezbjednijeg online okruženja i daje konkretne preporuke za jačanje prevencije i odgovora sistema.
Nalazi predstavljeni danas zasnivaju se na istraživanju sprovedenom u periodu od 2023. do 2025. godine, koje je obuhvatilo nacionalno reprezentativni uzorak od 1.039 djece uzrasta od 12 do 17 godina i 1.039 njihovih roditelja ili staratelja.
Dodatno, nalazi su zasnovani na intervjuima sa mladima koji su kao djeca doživjeli seksualnu eksploataciju ili zlostavljanje uz upotrebu digitalnih tehnologija, stručnjacima raznih profila, predstavnicima pravosuđa i policije, kao i na analizi važećih zakona i politika.
„Seksualna eksploatacija i seksualno zlostavljanje djece uz upotrebu digitalnih tehnologija ozbiljan su problem, ali se mogu spriječiti“, rekao je Servadei.
On je dodao da samo zabrane društvenih mreža nijesu rješenje.
„Ključno je jačanje programa podrške roditeljima, podizanje svijesti djece i mladih o rizicima u online okruženju, promocija sigurnih kanala za prijavljivanje i strožije sankcije za počinioce“, naglasio je Servadei.
Nalazi pokazuju da se nasilje često dešava unutar postojećih odnosa djece, a ne samo s nepoznatim osobama online. U 66 odsto slučajeva, počinilac je bio neko koga je dijete već poznavalo, poput vršnjaka ili člana porodice. Istovremeno, u 59 odsto slučajeva djeca nikome nijesu prijavila šta im se dogodilo, često zato što to nijesu prepoznala kao ozbiljan problem ili su osjećala stid.
Štetne društvene norme dodatno pogoršavaju situaciju. Djevojčice se češće suočavaju sa stigmatizacijom i okrivljavanjem, dok se nasilje nad dječacima često umanjuje ili ignoriše, što im otežava da ga prijave i dobiju podršku.
Digitalne tehnologije imaju ključnu ulogu. U 82 odsto slučajeva nasilje je uključivalo društvene mreže.
Nove tehnologije, uključujući vještačku inteligenciju, već se koriste za kreiranje lažnog seksualnog sadržaja koji uključuje djecu, a to se može dešavati bez njihovog znanja.
Mladi jasno ukazuju na ono što nedostaje.
„Nama nije potrebno da odrasli paniče. Potrebno nam je da nas pripreme i nauče šta je bezbjedno, šta nije i šta da radimo kada se nađemo u rizičnoj situaciji“, poručila je Novaković.
„Kada se nešto desi, najčešće se obratimo prijatelju, a ne odrasloj osobi. Problem je što naši prijatelji ne znaju uvijek kako da nam pomognu. To treba da se promijeni. Potrebni su nam odrasli kojima vjerujemo –roditelji, nastavnici, stručnjaci –koji će stvoriti siguran prostor u kojem možemo da govorimo o onome što nam se dešava, i online i offline, bez straha da ćemo biti okrivljeni, osuđivani ili da će nam biti oduzeti telefoni“, dodao je Vujović.
Govoreći na predstavljanju izvještaja, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da rade na uspostavljanju Barnahus modela kao ključnog koraka ka jačanju sistema.
„Tim modelom bismo obezbijedili da svako dijete koje doživi seksualno nasilje dobije pravovremenu, koordinisanu i podršku prilagođenu djeci“, istakao je Gutić.
Izvještaj pokazuje da se nasilje preliva između online i offline prostora, što dodatno otežava njegovo prepoznavanje i adekvatan odgovor.
UNICEF i partneri pozivaju na hitno i koordinisano djelovanje usmjereno na jačanje prevencije kroz medijsku, digitalnu i AI pismenost porodica, edukaciju djece o zdravim odnosima i granicama, kao i unapređenje zakonodavnog okvira kako bi se obezbijedilo bezbjednije digitalno okruženje i veća odgovornost digitalnih platformi.
„Istovremeno, neophodno je unaprijediti odgovor sistema kada do nasilja dođe kroz dostupnije sigurne mehanizme prijavljivanja, bolju koordinaciju između škola, socijalnih službi, policije i pravosuđa, kao i specijalizovanu podršku prilagođenu djeci“, naglasili su iz UNICEF-a.
„Sva djeca, bez obzira na uzrast, moraju biti jednako zaštićena od seksualne eksploatacije i seksualnog zlostavljanja putem tehnologije. Istraživanje Disrupting Harm u Crnoj Gori pokazuje da starija djeca mogu, zapravo, biti izloženija rizicima. Međutim, crnogorsko zakonodavstvo umanjuje kazne za neka od ovih krivičnih djela nakon što dijete navrši 14 godina, dok pojedine odredbe uopšte ne obuhvataju stariju djecu. Seksualno zlostavljanje i eksploatacija djece moraju se procjenjivati i sankcionisati na osnovu njihove težine, a ne uzrasta djeteta“, pojasnila je rukovoditeljka programa za pravosuđe i dječja prava u okviru ECPAT International Andrea Varrella.
Ona je naglasila da pretpostavke o tome ko može biti izložen zlostavljanju su upravo to – pretpostavke, te dodala da sva djeca mlađa od 18 godina su u riziku i moraju biti jednako zaštićena.
„Istraživanje Disrupting Harm doprinijeće jačanju nacionalnog odgovora na seksualnu eksploataciju i seksualno zlostavljanje djece putem tehnologije u Crnoj Gori, pružajući snažne uvide zasnovane na dokazima o obrascima ponašanja počinilaca i iskustvima žrtava. Oslanjajući se na podatke organa za sprovođenje zakona i partnerskih organizacija, unaprijediće saradnju među ključnim akterima i podržati razvoj strateških pristupa usmjerenih na žrtvu. Usklađen sa globalnim rezolucijama INTERPOL-a o krivičnim djelima nad djecom, ovaj izvještaj za Crnu Goru nudi konkretne preporuke za unapređenje prevencije, istraga i zaštite u tehnološkom okruženju koje se brzo mijenja”, rekao je rukovodilac Jedinice za krivična djela nad djecom u INTERPOL-u Mark Beavan.
Istraživačica u Predstavništvu UNICEF-a za istraživanje i analitiku – Innocenti, Anisha Bhargava istakla je da Disrupting Harm u Crnoj Gori pokazuje da tehnologija ne stvara izolovano nove rizike, već da pojačava obrasce eksploatacije i zlostavljanja koji već postoje.
„Nalazi ukazuju na to kako sram, stigma i štetne društvene norme utiču na to da djeca ćute i prebacuju odgovornost sa počinilaca, zbog čega većina slučajeva zlostavljanja ostaje neprijavljena i bez adekvatne podrške. Ovi dokazi naglašavaju potrebu za snažnijom prevencijom, otvorenim razgovorima sa djecom, kao i sistemima koji su dostupni, pouzdani i usmjereni na dijete”, navela je ona.
Izvršna direktorica Safe Online Marija Manojlović upozorila je da izvještaj otkriva zabrinjavajuću istinu, da je seksualno zlostavljanje putem tehnologije postalo toliko normalizovano da ga djeca često ne prepoznaju kao štetno, dok stigma utišava one koji ga prepoznaju.
„Ovaj izvještaj prebacuje teret bezbjednosti sa djece na sisteme koji su zaduženi da ih štite, pri čemu ulaganje Safe Online-a od 15 miliona dolara u 25 zemalja pretvara dokaze u konkretne mape puta za unapređenje bezbjednosti. Pozdravljamo Vladu Crne Gore, ECPAT, INTERPOL, UNICEF i lokalne partnere zbog njihovog liderstva u prelasku sa analize na trajne promjene”, navela je Manojlović.
