Peking je pojačao svoj pritisak na to demokratsko ostrvo od dolaska na vlast predsjednice Tsai Ing-ven 2016. godine, koja smatra da je Tajvan suveren i nije dio Kine.
Proteklih mjeseci kineska vojna avijacija izvela je rekordan broj upada u takozvanu tajvansku identifikacionu zonu vazdušne odbrane.
Vlasti u Pekingu treba da „prekinu širenje vojnog avanturizma u svojim redovima, rekla je predsjednica Tsaj u svom novogodišnjem govoru.
"Upotreba vojnih sredstava apsolutno nije opcija za rješavanje sporova između naše dvije strane", dodala je ona.
Peking smatra ostrvo pobunjeničkom provincijom koja treba u jednom trenutku da bude ponovno ujedinjena sa kontinentalnom Kinom, ukoliko je potrebno i silom.
Kineski predsjednik Si Djinping je u svom novogodišnjem govoru rekao da je kompletno ponovno ujedinjenje domovine želja koju dijele narodi Kine i Tajvana.
Tajvansko ministarstvo odbrane upozorilo je u oktobru da su vojne tenzije sa Kinom na najvišem nivou u posljednje četiri decenije.
Posljednjih godina Peking je takođe pojačao napore da izoluje Tajvan na međunarodnoj sceni.
Kina smatra svaku zvaničnu izjavu o "nezavisnom" Tajvanu provokacijom i više puta je prijetila sa posljedicama za zemlje koje podržavaju Tajpej u njegovom samoopredjeljenju.
Peking je podsticao sve manji broj diplomatskih saveznika Tajvana da "promjene stranu".
Tako je Kina juče otvorila svoju ambasadu u Nikaragvi, tri nedjelje pošto je ponovo sa tom zemljom uspostavila diplomatske odnose, prekinute 1990. godine.
