Burevestnik je, naime, idejno zasnovan na već odbačenom američkom projektu Pluto iz 60-ih godina prošlog vijeka. Većina zapadnih analitičara ovu raketu doživljava više kao simbol, skup, opasan i sa sumnjivom efikasnošću.
8Ako bi se Burevestnik ponašao onako kako su se Putin i njegov načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov hvalili, mogao bi pomoću jedinstvenog pogonskog sistema prenijeti nuklearnu bojevu glavu na drugu stranu planete. Mogao bi, takođe, ostati u vazduhu gotovo neograničeno dugo, letjeti pri samom tlu ili iznad mora i manevrisati tako da izbjegne sisteme protivraketne odbrane.
Stručnjaci, međutim, prema pisanju The Wall Street Journala, tvrde da je ovo oružje u mnogim aspektima anakrono. Nuklearne krstareće rakete nijesu novi koncept, Sjedinjene Američke Države su s njima eksperimentisale još 50-ih godina 20. vijeka, što je u 60-ima rezultiralo projektom Pluto. No, zbog ogromnih rizika i tehničkih poteškoća taj je projekat napušten.
"To je oduvijek bio više laboratorijski projekat nego praktično oružje. Nedostaje mu praktičnost i ima određene ranjivosti. Burevestnik, koji leti brzinom znatno manjom od brzine zvuka, pojavljuje se upravo u trenutku kada ukrajinske snage sve češće obaraju podzvučne projektile zahvaljujući modernim sistemima odbrane koji ih mogu precizno locirati", izjavio je Douglas Barry, analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu.
Nuklearni pogon Burevestnika, paradoksalno, može i olakšati njegovo otkrivanje. Norveška je ustanovila da je raketa prilikom posljednjeg testiranja lansirana s ostrva Nova Zemlja u Barentsovom moru.
Osim toga, više pogonskih sistema rakete mora biti savršeno usklađeno, inače se dramatično povećava rizik od neuspjeha. Burevestnik, naime, koristi konvencionalni raketni motor na čvrsto gorivo za početno lansiranje, zatim dva dodatna potisnika za ubrzanje, prije nego što nuklearni reaktor preuzme njegov pogon.
Putin je prvi put predstavio Burevestnik 2018. godine, tokom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa. Na tada prikazanoj kompjuterskoj animaciji, šef Kremlja je pokazao raketu koja se približava Americi sa južnog pola, simbolično naglašavajući gotovo neograničen domet njenog nuklearnog pogona. Grafika je prikazivala elegantan let projektila oko planete, dok zaobilazi sisteme protivvazdušne odbrane.
No, stvarnost se pokazala znatno složenijom. Testiranja sprovedena samo nekoliko mjeseci nakon te prezentacije otkrila su da raketa može letjeti svega nekoliko minuta.
Serija neuspjelih proba natjerala je rusku vojsku da izvlači rakete iz arktičkih voda, navodi The Wall Street Journal, pozivajući se na izvor upoznat s testiranjima. Godine 2019. u ruskom arktičkom testnom kompleksu na Bijelom moru dogodila se eksplozija u kojoj je poginulo pet ruskih nuklearnih naučnika i nepoznat broj vojnika. Zapadni eksperti za oružje na nuklearni pogon tada su eksploziju povezali upravo s razvojem Burevestnika.
Od 2021. godine zabilježeno je oko 13 testiranja ove rakete, od kojih je više od 80 posto završilo neuspjehom.
"Ova raketa koštala je Rusiju mnogo novca i ljudskih života", rekao je za The Wall Street Journal William Alberque, bivši stručnjak NATO-a za kontrolu naoružanja, a sada viši saradnik think-tanka Pacific Forum.
Nuklearni stručnjaci izvan Rusije smatraju da politički značaj Burevestnika u sadašnjoj fazi rata u Ukrajini daleko nadmašuje njegove stvarne vojne sposobnosti.
"Glavna svrha ovog sistema je da ruski predsjednik pošalje poruku svom američkom kolegi da Moskva može zaobići američke sisteme protivraketne odbrane", izjavio je Pavel Podvig iz Instituta Ujedinjenih nacija za istraživanje razoružanja. Međutim, kako ističe, ruska vojska do sada nije pokazala da je to zaista sposobna učiniti.
