Abiznis

Saopšteno Portalu Analitika

Poslovanje ŽICG za prvih devet mjeseci ove godine pozitivno - dobitak od 600.000 eura

Poslovanje Željezničke infrastrukture Crne Gore za prvih devet mjeseci ove godineje pozitivno - zabilježen je dobitak od 600.000 eura, saopšteno je iz te kompanije.

Poslovanje ŽICG za prvih devet mjeseci ove godine pozitivno - dobitak od 600.000 eura Foto: PA
Portal AnalitikaIzvor

"U cilju što bolje organizacije i optimizacije svih poslovnih procesa menadžment ŽICG vršio je konstantnu analizu troškova na svim troškovnim mjestima i donio set značajnih mjera čije sprovođenje, uz punu poslovnu saradnju sa oba reprezentativna sindikata, je za rezultat imalo smanjenje ukupnih troškova u tekućem poslovanju Društva i povećanje prihoda, odnosno ŽICG je ostvarila pozitivan poslovni rezultat za prvih devet mjeseci tekuće godine u iznosu od 600 hiljada eura”, istakao je predsjednik Odbora direktora Safet Kalač.

Kalač ističe da je da je ovaj poslovni rezulat naročito značajan, jer je nastao u vrijeme globalnih poremećaja izazvanih epidemijom korona virusom- Covid 19.

Za isti period I-IX 2019. ŽICG je poslovala sa gubitkom od 149 hiljada eura.

"Broj zaposlenih na dan 30.09.2020. godine je 717, dok ih je na isti dan 2019. bilo 786. Prosječna neto zarada u ŽICG AD za period I-IX 2020. godine iznosi 441,71 € (bez uključenih sudskih naknada 409,56 € ) i je manja za 16 % ( 22%) u odnosu na prosječnu zaradu u državi koja zadevet mjeseci 2020. godine iznosi 522,00 €", saopštio je Kalač.

Takođe je uz kvalitetnu i konstantnu saradnju i veliku kooperativnost oba reprezentativna sindikata urađen i usvojen Kolektivni ugovor - Akt od primarnog značaja za rad i status zaposlenih u ovoj Kompaniji, kojim su uvećani koeficijenti za sva radna mjesta izuzevmenadžmentu.

On je kazao da su u odnosu na početak mandata rada, njega kao čelnog čovjeka Odbora direktora i svih članova Odbora, pokrili gubitak u poslovanju ŽICG od oko 30 miliona € i takođe isplatili otperemnine za 71 zaposlenog radnika. Uz zaposlene koji su ispunili zakonske uslove za odlazak u penziju, stvara se prostor za zapošljavanje mladih i stručnih inženjera, koji će sticati neophodna iskustva i znanja za rad na najkompleksnijoj i najtežoj pruzi u Evropi.

On je precizirao da je u ŽICG u periodu od početka 2019. do danas investirano preko 20 miliona eura – vrijednost relizovanih projekata iznosila je 10 miliona € u 2019. i isto toliko u 2020. godini. Investicije su uložene u rehabilitaciju i održavanje 24 betonska mosta, stabilizaciju 10 kosina, rehabilitaciju i remont 9 tunela i remont 6,7 km gornjeg stroja pruge Kos –Trebješica.

Radovima investicionog održavanja vršiće se i unapređenje postojećeg stanja elemenata gornjeg i donjeg stroja pruge u cilju uklanjanja uskih grla na pruzi i podizanju nivoa bezbjednosti i u 2021. godini,kroz sredstva međunarodnih finansijskih institucija i donatorska sredstava EU. Planirano je i potpisivanje finasijskog ugovora sa Njemačkom razvojnom bankom u vrijednosti od 14 miliona eura i ugovora o grantu sa EU u istom paritetnom iznosu, koji će se realizovati u prvom i drugom kvartalu 2021. godine, u okviru čega je predviđena rekonstrukcija 3 čelična mosta i remont gornjeg stroja pruge u dužini 20 km, dio Lutovo-Bratonožići-Bioče.

Željeznička infrastruktura Crne Gore se u svom radu i poslovanju vodi principom transparentnog obezbjeđivanja i korišćenja sredstava za kvalitetno i odgovorno održavanje željezničke infrastrukture, preduzimajući značajne aktivnosti u cilju poboljšanja ukupnog privrednog ambijenta u kompaniji, povećanja stepena bezbjednosti i redovitosti željezničkog saobraćaja i razvijanja željezničkog sistema.

Zadatak ŽICG jeste da uvijek bude u funkciji, sa punim raspoloživim (instalisanim) kapacitetima, prema korisnicima ove vrste usluga, tj operaterima koji vrše pružanje usluga prevoza robe i prevoza putnika. 

Ekonomska kriza u zemlji, okruženju i svijetu ima direktan uticaj na ostvarivanje poslovnih rezultata (obim proizvodnje, smanjenje broja zaposlenih, iz razloga ograničenja kretanja, smanjenje prometa, povećanje troškova poslovanja koji nije moguće pokriti iz tekućeg poslovanja) može dovesti do stanja u kojem velike kompanije ne mogu dostići taj nivo ,,elastičnosti” da poslovanje usklade sa potrebama korisnika usluga, što će dovesti do pada BDP-a na nivou države i biće potreban duži vremenski period za oporavak i sanaciju privrede i vraćanje na nivo prije 19.3.2020. godine.

Portal Analitika