Vlada je odustala od ideje da Razvojna banka obavlja poslove platnog prometa i prikupljanja depozita. I poslanici Pokreta Evropa sad predali su u skupštinsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o Razvojnoj banci.
Analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je ovakva odluka donesena pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda.
"Tim potezom veoma sam razočaran, ovaj potez svodi crnogorsku Razvojnu banku i dalje na Investicioni razvojni fond", rekao je Zečević.
Odlukom da se iz zakona briše stavka o platnom prometu i depozitima ide na ruku jedino bankarskom sektoru, tvrdi naš sagovornik, jer kako pojašnjava, prosječna kamata na oročenje je 0,23%, a na kredite 6%.
"To znači da banke na novac crnogorskih građana i preduzeća zarađuje čak 29 puta. Ovo je i pobjeda bankarskog kartela u Crnoj Gori koji je upravo tražio da Razvojna banka ne obavlja platni promet niti da može da prikuplja depozite", istakao je Zečević.
I Centralna banka u dosadašnjem periodu odbijala je da daje saglasnost Razvojnoj banci da radi te poslove pozivajući se na neusklađenost sa evropskim direktivama. Takav stav ne čudi Zečevića.
"Razvojna banka, kao što znate, njima šef nije bila Centralna banka nego Vlada, tako da je tu došlo do nekog, da kažem, sukoba između Vlade i centralne banke", kaže Zečević.
Ekonomski analitičar zaključuje da će zbog onemogućavanja Razvojnoj banci funkcije platnog prometa i prikupljanja depozita najviše na gubitku biti građani.
"Mogli su da oroče novac na daleko veću kamatu nego što je 0,23%. I smatram da će ovim potezom najviše biti oštećeni građani", kaže on.
Inače, prema raspoloživim podacima, Razvojna banka u prvih devet mjeseci 2025. podržala je crnogorsku privredu i investicione projekte sa 155 miliona eura, što je rast od 18% u odnosu na isti period prošle godine.
Najviše novca opredijeljeno je za turizam, zatim poljoprivredu, trgovinu i proizvodnju.
