Istraživanje javnog mnjenja o povjerenju u programe crnogorskih emitera, koje je predstavljeno danas u Podgorici, pokazuje da je Portal Analitika jedan od medija kojem građani poklanjaju najveće povjerenje.
Prema podacima istraživanja, koje za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sproveo IPSOS, Analitika se našla na trećem mjestu digiotalnih medijskih izdanja kojima se najviše vjjeruje, odmah nakon Vijesti i CdM-a.
Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da je istraživanje sprovedeno od 25. oktobra do 11. novembra, na uzorku od 1.041 ispitanika.
Prema istraživanju, kako je naveo Raičević, od dijela publike koji koristi digitalna izdanja domaćih medija, preko 80 odsto kaže da im se može vjerovati.
Raičević je rekao da je istraživanje pokazalo da se tim digitalnim platformama najviše pristupa preko telefona, a slijede pametni televizori, pa tek onda računari.
Televizije i dalje imaju najveću publiku u Crnoj Gori i tu vrstu medija mjesečno prati skoro 95 odsto građana, pokazalo je istraživanje.
„Podaci ukazuju da internet prati skoro 90 odsto i društvene mreže na mjesečnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije“, kazao je Raičević.
On je rekao da te tri vrste medija imaju najveći dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih građana prati jedan od ta tri medija.
Kako je rekao, televizija kao dominantan medij raspolaže najmasovnijom publikom i skoro tri četvrtine populacije prati na dnevnom nivou televizijske programe, a svega šest odsto skoro nikada ne prati televiziju.
Televiziju prate stariji građani, radio mladi
„Dominantno ovi koji ne prate su mlađi, a koji svakodnevno prate su dominantno stariji - preko 60 godina“, rekao je Raičević i dodao da struktura gledalaca televizije nije ništa drugačija u odnosu na region i svijet.
On je rekao da, kada je televizija kao izvor u pitanju, među crnogorskom publikom dominiraju Televizija Vijesti i prvi kanal Televizije Crne Gore (TVCG), a slijede zatim Prva, Nova M, TVCG 2, programi lokalnih javnih emitera, pa ostale televizije sa nacionalnom ili kablovskom pokrivenošu.
„Kao glavni izvor informativnih sadržaja nedvosmisleni lider je Televizija Vijesti, koju više od 40 odsto građana smatra primarnim izvorom informisanja, zatim TVCG 1 sa skoro 30 odsto, a slijede Nova M, Prva, TV E, lokalni javni emiteri“, naveo je Raičević.
On je kazao da najveći dio javnosti ocjenjuje da se može vjerovati u informativne sadržaje koji se emituju u domaćim televizijskim programa.
Kazao je i da, prema podacima, radio koji su često zaboravljali i istraživači i oglašivači, i dalje pokazuje da je aktuelan i više od jedne trećine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij.
„Radio je danas postaje medij mlade generacije. Nekad je bio vezan za stariju populaciju“, dodao je Raičević.
Gotovo 60 odsto građana ne čita štampu, internet koristi 90 odsto stanovništva
Kako je rekao, štampani mediji su u značajnoj mjeri u problemu i već godinu u padu u dnevnom i mjesečnom dometu.
„Trenutno skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati taj kanal komunikacije i dnevni domet štampe je tek oko šest odsto. To je u poređenju sa periodom prije 15-ak godina velika razlika“, naveo je Raičević, dodajući da se to promijenilo kada su svi krenuli sa digitalnim izdanjima. On je rekao da štampana izdanja i ostale magazine ne prati 60 odsto populacije.
Govoreći o internetu, Raičević je rekao da se internet više puta dnevno jako često koristi i više od tri četvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadržaje na internetu.
„Ukupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, što jasno ilustruje snagu tog izvora“, istakao je Raičević.
Istraživanje je pokazali da je nešto više od trećine publike kazalo da koristi društvene mreže kao izvor informisanja, a dominantno Fejsbuk /Facebook/, dok slijede Instagram, Vajber i YouTube.
Govoreći o povjerenju, Raičević je rekao da 47 odsto ima visok nivo povjerenja u informacije plasirane preko televizije, dok svi ostali mediji ostvaruju daleko manji nivo povjerenja“.
On je rekao da javnost najveće rezerve iskazuje prema društvenim mrežama, za koje isto tako kažu da su im glavni izvor informisanja.
Mediji zavisni od političkog uticaja, teško odvojiti istinu od lažnih vijesti
Raičević je, govoreći o dijelu istraživanja o objektivnosti, nezavisnosti i profesionalizmu medija, rekao da značajan broj građana procjenjuje da mediji nijesu nezavisni od političkog i ekonomskog uticaja u izvještavanju.
„Medijski pluralizam se ocjenjuje pozitivno, uz ocjenu da i dalje nedostaje objektivnost i nepristrasnost u izvještavanju“, rekao je Raičević.
On je dodao da se, prema rezultatima istraživanja, 48 ispitanika nije saglasno da je izvještavanje medija većinom nezavisno od političkog i državnog uticaja.
Govoreći o lažnim vijestima, Raičević je rekao da je skoro polovina populacije često pita šta je istinito, a šta lažno.
„Tek 15 odsto vjeruje neupitno u istinitost sadržaja koji dobije od svog medija. To govori da smo uspjeli u namjeri da stalno postavljamo pitanje da li je tačno. Mediji koji su kredibilni moraju da imaju visok povjerneja i ne smije biti dileme da li je lažno ili nije, a konzumenti kažu nijesu sigurni da je tačno“, kazao je Raičević.
Kako je naveo, skoro dvije trećine ispitanika je skoro primijetilo neku lažnu vijesti u crnogorskom medijskom prostoru, a većinu na društvenim mrežama.
Raičević je istakao da je, prema istraživanju, skoro trećina populacije zabrinuta zbog pojave lažnih vijesti.
„Lažne vijesti su zamka koju ne shvatamo na najbolji način. Povjerenje je u direktnoj vezi sa lažnim vijestima. Sa jednom lažnom viješću može se gubiti povjerenje“, naglasio je Raičević.
On je rekao da su posljedice po medije velike, ali po društvo daleko veće i mnogo opasnije.
Bakić: Povjerenje u medije važno
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić rekla je da savremeni medijski ambijent zahtijeva praćenje ponašanja publike i da različiti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim sadržajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u društvu.
Ona je ukazala na razliku između gledanosti i povjerenja, navodeći da gledanost govori koliko je neki medij ili neka vrsta sadržaja praćena, ali ne kako publika taj sadržaj vrednuje.
„Povjerenje pokazuje koliko građani određene izvore doživljavaju kao tačne i pouzdane“, dodala je Bakić.
Kako je rekla, iako AMU prema zakonu ima obavezu da jednom godišnje objavi istraživanje povjerenja u medije, istraživanje koje je predstavljeno danas je dio i šire odgovornosti Agencije da javnosti obezbijedi pouzdane i uporedive podatke.
Bakić je istakla da je povjerenje u medije važno, ne samo sa aspekta pojedinačnih medijskih usluga, već i sa aspekta grupa medija i vrsta komunikacije.
„Imajući u vidu specifičan društveni i politički kontekst Crne Gore, važno je pratiti koje vrste medijskog sadržaja i komunikacije građani doživljavaju kao najkredibilnije“, rekla je Bakić.
Ona je dodala da im je veoma važno da isprate koliko urednički kontekst ima uticaj na izgradnju tog povjerenja i da li i dalje profesionalni standardi, transparentnost i jasnost uređivačkih politika imaju uticaja na percepciju konzumenata u odnosu na medijske sadržaje.
Bakić je dodala da su danas predstavljeni podaci značajni za donošenje odluka, kako u regulatornom, tako i u medijskom i tržišnom smislu.
„Pouzdani podaci o povjerenju i gledanosti predstavljaju osnov za odgovorno planiranje, unapređenje kvaliteta medijskih sadržaja i jačanje povjerenja javnosti u medijski sistem“, zaključila je Bakić.
Kompletno istraživanje možete pogledati OVDJE.
