Odboru je, pored četvrtog paketa ekonomskih mjera, prezentovana i informacija o projektu Regionalni fond za izazove (RCF), te analiza dualnog obrazovanja za period 2017-2020. godine. U okviru stalne aktivnosti Odbora na promociji i podršci domaćih proizvođača, tokom sjednice je predstavljeno poslovanje kompanije „Mile Bacci“, crnogorskog proizvođača sladoleda.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu su učestvovali potpredsjednica Privredne komoreNina Drakić, državna sekretarka Ministarstva za ekonomski razvoj Ivana Đurović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, glavna inspektorka za turizam Svetlana Šljivančanin, predstavnici Centralne banka Crne Gore Dejan Vujačić i Centra za stručno obrazovanje Dušan Bošković, te glavni koordinator RCF projekta Balša Ćulafić, zadužen u Privrednoj komori za saradnju sa međunarodnim komorskim asocijacijama.
Na samom početku rada, privrednicima se obratio Shpetim Turku, predsjednik Udruženja turizma Kosova, koji je istakao važnost regionalne saradnje. Pozvao je članove Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore na uspostavljanje saradnje sa Udruženjem turizma Kosova.
Na sjednici je zaključeno da se donošenjem četvrtog paketa mjera podrške u velikoj mjeri izašlo u susret zahtjevima privrede, te da je usmjeren na očuvanje likvidnosti, radnih mjesta, kao i oporavak i rast poslovne aktivnosti.
“Posebno važnim smatramo nastavak subvencija na zarade, povećanje njihovog iznosa, odlaganje poreza i doprinosa na zarade i podršku novom zapošljavanju, kao i nastavak podrške privredi u dijelu kredita IRF-a i poslovnih banaka”, saopštio je predsjednik Odbora Jovović.
Tu se prije svega misli na obezbjeđivanje novih i reprogram postojećih kredita za privredne subjekte iz sektora turizma i ugostiteljstva, uz grejs period od 24 mjeseca u kom će država subvencionisati kamatnu stopu. Riječ je i o obezbjeđivanju kreditnih linija za likvidnost i obrtna sredstva, uz grejs period od 12 mjeseci, pri čemu će država subvencionisati kamatnu stopu maksimalno do tri odsto za privredne subjekte iz ovog sektora, preduzetnike, mikro i mala preduzeća iz ugroženih djelatnosti, kojima je pored navedenog potrebno obezbijediti i dio kolaterala iz Garantnog fonda.
Odbor je pozvao da se dodatno razmotri ostvarivanje zahtjeva za subvenciju u iznosu od 100 odsto minimalne zarade za sve zaposlene u nekoj od ugroženih djelatnosti, nezavisno od datuma osnivanja firme. Potrebno je razmotriti dodatna proširenje liste ugroženih djelatnosti i uvođenje probnog rada za novozaposlene kojima se subvencionira zarada.
U Uredbi i uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja treba izmijeniti period reprograma obaveza od 1. juna do 31. decembra 2020. godine, smataju turistički poslenici.
Limit dodijeljene državne pomoći koji je paketom mjera određen na 800.000 eura potrebno je povećati na 1,8 mil.eura u skladu sa novim Privremenim okvirom državne pomoći za podršku privredi tokom pandemije covid-19, koji je usvojila Evropska komisija početkom februara.
Jovović je pozvao da se implementiraju kratkoročne i realizuju dugoročne mjere iz trećeg paketa koje imaju razvojni karakter i posebno su značajne za diverzifikaciju crnogorske privrede. Donosioci odluka u narednom periodu bi trebalo da razmotre mogućnost smanjenja opterećenja po osnovu rada (doprinosa), čime bi se uticalo na povećanje zarada zaposlenih i oslobađanje sredstava poslodavcima za potencijalna nova zapošljavanja i investicije.
“Potrebno je izmijeniti Zakon o porezu na nepokretnosti čime će se utvrditi manji raspon poreske stope, tako da gornja granica iznosi 0,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti, i na taj način onemogućiti različit fiskalni tretman privrednih subjekata u zavisnosti od toga u kojoj opštini posluju “, zaključio je Odbor.
Privrednici su takođe ocijenili da su previsoke tarife koje od njih naplaćuje Organizacija za zaštitu prava autora muzike PAM, pa je inicirano formiranje radne grupe koja će pregovarati sa ovom Organizacijom oko novog tarifnika.
Četvrti paket mjera
Četvrti paket predstavila je sekretarka Odbora Sanja Marković, uz osvrt na uticaj pandemije na turističku privredu tokom 2020. godine.
“Posljedice izazavane pandemijom korona virusa najsnažnije se osjećaju u turizmu. U kolektivnom smještaju u 2020.godini je zabilježen pad dolazaka turista od 79 odsto i pad noćenja od 80 odsto. Prosječan broj zaposlenih u sektoru Usluge smještaja i ishrane je manji za 26 odsto u odnosu na 2019. godinu. Ukupni ostvareni prihodi od turizma za prva tri kvartala 2020.godine bilježe pad od 88 odsto u odnosu na isti period prethodne”, navela je Marković.
Mjere podrške iz četvrtog paketa se odnose na prvi kvartal 2021. godine i usmjerene su na održavanje nivoa zaposlenosti, pospješivanje likvidnosti, povećanje broja turista, stabilnost poljoprivrede kao i ka ranjivim kategorijama stanovništva. Procjena ukupnog direktnog i indirektnog fiskalnog uticaja realizacije mjera je oko 163 miliona eura.
Podrška privredi je predviđena kroz subvencioniranje zarada (22 miliona eura) te odlaganje i reprogram plaćanja poreza i doprinosa na dohodak (120 miliona).
Među mjerama koje su fokusirane na turizam i ugostiteljstvo su umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, sa fiskalnim efektom od 3,5 miliona eura, subvencioniranje turoperatora vrijedno 150.000 eura, te kao potpuno nova mjera, turistički vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike i podrška izdavaocima privatnog smještaja, sa efektom procijenjenim na 5,5 miliona eura.
Marković je govorila o rješenju Vlade da zbirni iznos svih dodijeljenih državnih pomoći po jednom korisniku ne smije preći 800.000 eura. Apostrofirala je da je Evropska komisija 1. februara odlučila da produži i proširi Privremeni okvir državne pomoći za podršku privredi tokom pandemije covid-19 do 31. decembra 2021. godine, te omogućila da državna pomoć po kompaniji iznosi do 1,8 miliona eura.
PotpredsjednicaNina Drakić kazala je da se Privredna komora obratila Agenciji za zaštitu konkurencije u dijelu pojašnjenja limita podrške po kompaniji i perioda na koji odnosi.
Državna sekretarka Ivana Đurović potvrdila je da je Evropska komisija donijela odluku o povećanju limita podrške i da će Crna Gora vjerovatno to pratiti, te implementirati ovu evropsku regulativu.
Nikola Buzdovan iz Udruženja ugostitelja smatra da privrednici u ovom sektoru nailaze na brojne probleme koje je neophodno otkloniti kako bi dobili podršku za zaposlene u visini 220 eura po zaposlenom. Istakao je da ugostiteljima više znači ova podrška od subvencija za novozapošljavanje, pošto su se tokom korona krize trudili da zadrže sav kadar. Državna sekretarka je odgovorila da je podrška novom zapošljavanju prije svega usmjerena na suzbijanje sive ekonomije, između ostalog i u ovom sektoru.
“Potrebno je omogućiti ugostiteljima duže radno vrijeme i to će biti najbolja podrška uz predviđene mjere”, izričit je Buzdovan.
Buzdovan je naglasio da će sezona biti itekako neizvjesna ukoliko se ne sprovede vakcinacija, na šta je Đurović odgovorila da je riječ o vrlo kompleksnom pitanju, te pozvala na nepodijeljenu podršku mjerama ministarstva zdravlja.
” Moramo svi biti fokusirani na narednu ljetnju sezonu i učiniti sve što možemo da ona bude što uspješnija”, rekla je Đurović.
Duško Milanović, Lighthouse, između ostalog navodi da bi mjeru odlaganja i reprograma plaćanja poreza i doprinosa trebalo proširiti da se obuhvate sve poreske obaveze od 31.12.2019. godine, a da se sa primjenom počne od momenta djelimične stabilizacije epidemiološke i ekonomske situacije.
On smatra da je potrebno razmotriti i mogućnost za subvencioniranje zakupa poslovnog prostora privrednim subjektima koji isti zakupljuju od privatnih vlasnika.
Milena Brajović, hotel Voco, smatra apsurdnim to što su turistički poslenici odnedavno opterećeni 50 odsto većim cijenama za komunalne usluge, naročito ako se zna da nijesu bili u mogućnosti da organizuju dočeke Nove godine.
Tomo Knežević, Lipska pećina, apelovao je da se speleološki turizam obuhvati mjerama podrške, a da njihov predmet budu i koncesione naknade koje se plaćaju lokalnim samoupravama.
“Saslušajte potrebe tržišta kako biste unaprijedili mjere podrške. Nije riječ o malom novcu (u četvrtom paketu) i on može da pokrene turizam, ali moramo najprije otkloniti barijere za njegovo korišćenje”, rekao je Knežević.
Savo Martinović, Maestral Hotels and Casinos, smatra da djelatnost kazina treba da bude uvrštena u ugrožene djelatnosti, s obzirom na organičenje kretanja nakon 22 sata. Mjerilo ugroženosti treba da bude pad prihoda u kompaniji. Upitao je da li će biti realizovan dio Trećeg paketa koji se odnosi na subvencionisanje kamata za reprogramirane kredite. Apeluje da se limit podrške od 800.000 eura revidira u skladu sa EU regulativom, te da se ne čeka kreiranje novog paketa mjera da bi se to uradilo.
Državna sekretarka Đurović je odgovorila da su obrađeni svi predmeti po 192 zahtjeva za reprogram kredita i subvenciju kamata, te da će od ponedeljka početi slanje rješenja kompanijama koje su aplicirale.
Aleksandar Milivojević, Luminalis Budva, sugerisao je da se pomoć turoperatorima mora dodjeljivati po određenim kriterijumima, vrednujući broj zaposlenih u kompaniji, godišnji promet, iznos plaćenih obaveza prema državi i PDV-a u posljednjih nekoliko godina. Državna sekretarka je odgovorila da će pomoć raspoređivati spram broja aranžmana koje su turoperatori sklopili za 2019. godinu.
Milivojević je ukazao i na neophodnost da se što prije počne komunikacija sa novim menadžmentom nacionalne aviokompanije, radi pronalaženja rješenja za predstojeću sezonu kako ne bismo izgubili inostrane turiste i bili primorani da im vraćamo uplaćene avanse. On se založio za posebne subvencije za pokriće izdataka turoperatora ukoliko nova aviokompanija ne bude u funkciji do početka sezone, kao i kreditne linije za renoviranje hotela.
Igor Vujošević, Astoria Group, govoreći o barijerama za korišćenje državne podrške, tvrdi da postoji problem u softveru Poreske uprave koji onemogućava da se vidi koje su obaveze reprogramirane, a koje ne. Apelovao je da se PDV zadrži na stopi od sedam odsto i nakon 31. avgusta, te da privrednici pravovremeno budu upoznati za eventualnim promjenama.
Predstavnik ugostitelja Nikola Buzdovan je saglasan i dodaje da će se pravi efekat podrške u vidu snižene stope PDV-a na njihovo poslovanje osjetiti tek kada se prometi u njihovim objektima vrate na iznose prije korone.
Predstavnik Centralne banke Dejan Vujačić govorio je o mjerama podške sa aspekta te finansijske institucije, naglašavajući da su banke ovom sektoru odobravale kredite po nižoj ponderisanoj kamatnoj stopi od prosječne.
“Ukupni bruto krediti su u 2020. godini porasli 3,4 odsto. Međutim, ukupni krediti za sektor usluga pružanja smještaja i ishrane su porasli 28 odsto, tako da ne dijelim stav da su banke bile restriktivne. Banke u ovom trenutku posjeduju značajan potencijal za odobravanje novih kredita, s obzirom na to da likvidna aktiva iznosi preko milijardu eura i predstavlja preko 22 odsto ukupne aktive”, decidan je Vujačić.
Rajko Malović, JP za upravljanje morskim dobrom, smatra da nije jasno da li se mjere umanjenja njihove naknade od 50 odsto odnose i na nautički turizam, te da ovo državno preduzeće daje značajnu podršku privredi.
Nikola Radović, turistička agencija Nikena Eco Adventures, predlaže da se omogući ostvarivanje zahtjeva za subvenciju u iznosu od 100 odsto minimalne zarade za sve zaposlene u nekoj od ugroženih djelatnosti, nezavisno od datuma osnivanja firme. Smatra da u realizaciji turističkih vaučera treba da posreduju turističke agencije.
Svetlana Šljivančanin, glavna turistička inspektorka, ocijenila je da je posao inspektora u vrijeme pandemije jako kompleksan, te da je destimulišuće za suzbijanje sive ekonomije to što su kazne za kršenje kcvid-mjera veće nego za rad bez odobrenja.
Danijel Bošković, Fly Montenegro Ground Handling LLC, ukazuje da IV paketom mjera nijesu obuhvaćene uslužne djelatnosti u vazdušnom saobraćaju, iako su u potpunosti orjentisane na turističku privredu te promet kompanija u ovoj oblasti isključivo zavisi od turističke sezone. Traže podršku Privredne komore i Vlade kako bi se ove kompanije uključile u mjere podrške.
Prema riječima Gorana Čolovića, TA Gorbis Travel DMC, neophodno je osnivanje Državnog garantnog fonda ili jasnija, jača i konkretna postavka IRF-a kako bi se obezbijedila potrebna sredstva do ponovnog normalnog funkcionisanja privrede. Bilo bi značajno da i Privredna komora uputi inicijativu prema ministarstvu ekonomskog razvoja da se turoperatorima u kruzing industriji Crne Gore omoguće subvencije kroz mjere podrške, kako bi uspijeli održati svoje poslovanje.
Đurović, se zahvalila privrednicima na konstruktivnom dijalogu i pozvala ih da joj proslijede sve sugestije o kojima je raspravljano na današnjoj sjednici Odbora.
Dogovoreno je da Privredna komora objedini sugestuje privrednika koje će proslijediti Ministarstvu za ekonomski razvoj na uvid i dalje postupanje.
Dualno obrazovanje
Dualno obrazovanje obezbjeđuje uslove za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija učenika u skladu sa potrebama tržišta rada, a poslodavcima omogućava da obrazuju kvalifikovanu radnu snagu prema sopstvenim potrebama. U školskoj 2020/2021. godini, 784 đaka pohađa nastavu u okviru dualnog sistema obrazovanja.
U cilju dalje afirmacije dualnog obrazovanja, neophodno je raditi na njegovoj promociji kroz aktivno učešće svih subjekata društva koji su dio obrazovnog sistema, uključujući podjelu odgovornosti u finansiranju. Ovo su ocijenili predstavnici Centra za stručno obrazovanje prilikom prezentacije Analize dualnog obrazovanja na sjednici.
“Uočen je kontinuirani trend rasta interesovanja poslodavaca u uključivanje u ovaj oblik obrazovanja”, ocjena je analize.
„Kako je u toku ove kalendarske godine privreda pretrpjela velike gubitke usljed pandemije korona virusa, ne može ista biti uzeta kao mjerodavan pokazatelj razvoja ovog oblika interesovanja iz razloga što je veliki broj poslodavaca bio prinuđen da, zbog lošeg poslovanja raskine ugovore sa učenicima“, navodeno je u dokumentu.
Zato je ocijenjeno neophodnim da se uzme u obzir ekonomsko poslovanje poslodavca kao osnovni kriterijum pri njihovom odabiru za izvođenje dualnog obrazovanja. Mehanizmi monitoringa i evaluacije rada poslodavaca treba da budu razvijeni i korišćeni u unapređenju kvaliteta dualnog obrazovanja.
Regionalni fond za izazove
Projekat Regionalni fond za izazove (RCF), vrijedan 25,5 miliona eura, namijenjen je razvoju stručnog obrazovanja, čime će se se obezbijediti veća stručnost radne snage prilagođena potrebama tržišta rada. Sredstva za njegovu realizaciju izdvojilo je njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a povjerena su Njemačkoj razvojnoj banci (KfW).
Glavni implementacioni partner KfW-u je Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana, čiji je glavni koordinator projekta predstavnik Privredne komore Balša Ćulafić. RCF će u naredne četiri godine podržavati projekte koje sprovode konzorcijumi sačinjeni od institucija za stručno osposobljavanje i obuku te partnerskih privatnih preduzeća, koja su uključena ili se planiraju uključiti u proces obrazovanja učenika za učenje kroz rad.
Konzorcijumi obrazovnih institucija i kompanija, koji budu odabrani nakon procesa selekcije, moći će da dobiju bespovratna sredstva u iznosu od 150.000 do 600.000 eura. Nijedna država neće moći da dobije manje od 10 odsto sredstava, a ni više od 25 odsto.
U sklopu sjednice predstavljena je kompanija Mille Baci, proizvođač sladoleda. Predstavnica kompanije Bojana Otašević je istakla da je sladoled koji proizvode potpuno prirodan, te rezultat sirovina sa domaćih registrovanih gazdinstava i najmodernije italijanske tehnologije.
