Najavljeno povećanje minimalne zarada kroz Euromodel najviše će pogoditi mikro i mala preduzeća, gdje troškovi rada čine najveći dio rashoda, dok bi dio kompanija veće izdatke mogao nadoknaditi kroz više cijene, manje investicija i usporavanje zapošljavanja, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG).
Iz PKCG su agenciji Mina-business kazali da će povećanje minimalne zarade najsnažnije odraziti na troškove poslovanja mikro i malih preduzeća, u kojima troškovi rada čine najveći dio ukupnih rashoda, a prostor za njihovu apsorpciju je ograničen.
Kako su naveli, prema finansijskim iskazima za 2024. godinu, mikro preduzeća čine 93,2 odsto preduzeća i zapošljavaju 40 odsto radnika u privredi, dok mala preduzeća čine 5,8 odsto subjekata i zapošljavaju 24,5 odsto radnika.
"Ukupan trošak poslodavca (bruto 2) za isplatu minimalne zarade raste za 53,6 odsto kod zaposlenih sa I i II nivoom kvalifikacije obrazovanja (osnovno obrazovanje i stručno osposobljavanje), za 95 odsto kod zaposlenih sa III i IV nivoom (srednje stručno i opšte obrazovanje) i za 60,3 odsto kod zaposlenih sa V i višim nivoom kvalifikacije (visoko obrazovanje). Obračun već uključuje efekat ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje na teret zaposlenog", odgovorili su iz Komore na pitanje kako će najavljeno povećanje zarada uticati na male biznise.
6Iz PKCG su naveli da će preduzeća na rast troška reagovati različito, u zavisnosti od djelatnosti i izloženosti konkurenciji.
Dio će, kako su dodali, pokušati da ga djelimično prenese u cijene, dio će smanjiti marže ili odložiti investicije, a dio će usporiti novo zapošljavanje.
"Kod preduzeća sa niskim maržama i velikim učešćem troškova rada ne može se isključiti ni smanjenje broja zaposlenih. Najmanje prostora za prenošenje troška u cijenu imaju kompanije na konkurentnim tržištima, posebno izvoznici, pa je kod njih rizik od otpuštanja najizraženiji. Postoji i rizik da dio mikro preduzeća dio angažmana pomjeri u neformalne tokove, što bi bilo suprotno cilju suzbijanja sive ekonomije", upozorili su iz Komore.
Na pitanje da li su preduzećima potrebne dodatne mjere podrške kako bi mogla da isprate ovakav rast zarada, iz PKCG su odgovorili da privreda ističe da rast mora biti usklađen sa produktivnošću, sposobnošću kompanija da finansiraju veći trošak rada, konkurentnošću, stabilnošću cijena i održivošću javnih finansija.
"Najveća zabrinutost privrede odnosi se kako na nivo novih minimalnih zarada tako i na sekundarni efekat koje će to povećanje imati na cijelu strukturu zarada i na ukupne troškove poslovanja", rekli su iz PKCG.
PKCG smatra da je podrška potrebna, i to kroz kombinaciju mjera koje smanjuju pritisak na likvidnost preduzeća u periodu prilagođavanja, a ne kroz jednokratnu pomoć.
Kao prioritetne izdvajaju se postepena primjena novih iznosa ili prelazni period za mikro i mala preduzeća, ciljane poreske olakšice za radno intenzivne i izvozno orijentisane djelatnosti i povoljniji režim za zapošljavanje mladih i pripravnika.
"Važno je i da nadležne institucije blagovremeno objave jasna uputstva za obračun zarada i dodataka (minuli rad, noćni i praznični rad) po novom modelu, kako bi preduzeća unaprijed znala tačan iznos ukupnog troška. To je posebno značajno za mikro preduzeća, koja najčešće nemaju sopstvenu računovodstvenu službu", istakli su iz PKCG.
Budući da će zakonska rješenja biti u skupštinskoj proceduri, u Komori smatraju da postoji prostor da se kroz amandmane ugrade prelazna rješenja.
"Komora je spremna da za tu raspravu pripremi sektorsku simulaciju uticaja i da kroz dijalog, zajedno sa Vladom i poslanicima, učestvuje u definisanju konačnih parametara, kako bi mjere podrške bile usklađene sa stvarnim potrebama privrede", rekli su njeni predstavnici.
Na pitanje da li Vlada, ovim potezom, faktički utiče ne samo na minimalne, već i na cijelu platnu strukturu privatnih kompanija, iz PKCG su odgovorili da je to jedno od pitanja na koje privrednici najčešće ukazuju.
"Efekat mjere zaista nije ograničen na zaposlene koji primaju zakonski minimum. Da bi sačuvali razliku u zaradama prema kvalifikacijama, iskustvu i odgovornosti, poslodavci moraju da koriguju i zarade zaposlenih koji su bili iznad minimuma, jer bi se u suprotnom smanjio raspon između platnih razreda. Rast minimuma se tako u praksi prenosi na cijelu platnu strukturu, pa je stvarni trošak mjere znatno širi od razlike do novog minimuma", naveli su iz PKCG.
Pri tome, kako su naglasili, novi model uvodi tri minimalna iznosa vezana za nivo kvalifikacije, čime zakon ne određuje samo donji prag, već i odnose između platnih razreda.
"PKCG razumije da država ima legitimno pravo da zakonom uredi minimalnu zaradu, što je uobičajena praksa i u zemljama Evropske unije (EU). Poruka privrede nije da se to pravo ospori, već da se unaprijed sagledaju šire posljedice svake intervencije u zakonski minimum na platnu strukturu i troškove poslovanja, kako bi mjera bila održiva i za privredu i za cilj koji se njome želi postići", poručili su iz Komore.
Na pitanje da li očekuju da će Euromodel dugoročno podstaći produktivnost i potrošnju, ili postoji rizik da kratkoročno najviše optereti upravo male privatnike, iz PKCG su odgovorili da privreda ne spori da veća kupovna moć može podstaći potrošnju i domaću tražnju.
Kako su podsjetili, iskustvo sa prethodnim programima Evropa sad 1 i 2 pokazuje da rast zarada daje snažan, ali kratkoročan podsticaj potrošnji, koji ne može zamijeniti rast produktivnosti.
"Naime, u prvih 12 mjeseci primjene oba programa novoodobreni krediti stanovništvu porasli su 38 odsto, odnosno 32 odsto, a realna lična potrošnja domaćinstava rasla je 13,5 odsto u 2022, sedam odsto u 2023. i 10,5 odsto u 2024. godini. Taj efekat se, međutim, postepeno iscrpljuje. U prvih sedam mjeseci ove godine novoodobreni krediti stanovništvu veći su svega jedan odsto nego u istom periodu prethodne godine, a rast lične potrošnje usporava", precizirali su iz PKCG.
Ključno pitanje je, kako tvrde, dinamika - rast zarada po zakonu je trenutan, dok se produktivnost gradi postepeno, kroz investicije, obuku i tehnološko unapređenje.
Dosadašnji rast zarada nije bio praćen odgovarajućim rastom produktivnosti, već se negativno odrazio na efikasnost i profitabilnost poslovanja, naročito u radno intenzivnim djelatnostima.
"Kada ove dvije dinamike nijesu usklađene, kratkoročno najveći teret snose mala i srednja preduzeća, koja imaju najmanje rezervi da tu razliku apsorbuju", rekli su iz PKCG.
Uz to, zbog visoke uvozne zavisnosti, značajan dio dodatne potrošnje prelijeva se na uvoz, a ne na domaću proizvodnju.
"Zato PKCG smatra da bi postepena primjena mjere, odnosno postepeno povećanje zarada, uz podršku investicijama i produktivnosti u malim i srednjim preduzećima, umanjila kratkoročni rizik i povećala izglede da se dugoročni pozitivni efekat na potrošnju i standard ostvari, bez prevelikog opterećenja dijela privrede koji obezbjeđuje najveći broj radnih mjesta u Crnoj Gori", zaključili su iz te prvredne asocijacije.
