Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović organizovao je okrugli sto o najavljenom Euro modelu, sa ciljem otvaranja javne i inkluzivne rasprave o njegovim ekonomskim i društvenim posljedicama. Na skup su bili pozvani i predsjednik Vlade, ministri nadležni za finansije, ekonomiju i rad, Fiskalni savjet i Centralna banka.
Milatović je napočetku kazao da je iz kabineta jutros dobio informaciju da niko od pozvanih predstavnika Vlade nije želio da se odazove pozivu i ocijenio da je to nastavak loše prakse.
Smatra da je diskusija poput današnje trebalo da bude organizovana i od strane drugih institucija i prije nego su usvojeni zakoni na Vladi.
"I dalje ne postoje svi detalji ovog programa, sve je još uvijek pod velom tajne. Mi smo pozvali predstavnike Vlade - premijera, ministarku rada, ministre finansija i ekonomskog razvoja. Jutros sam iz kabineta dobio informaciju da niko nije želio da se odazove. Mislim da je to nastavak jedne loše prakse", poručio je Milatović.
Prvo pitanje je, kako je rekao, da li je najavljeni program održiv, a drugo se tiče politike zarada, posebno premijuma koji se odnosi na obrazovanje.
"Predloženim minimalnim zaradama razlika između srednjoškolaca i visokoškolaca svedena je na desetak odsto, čime se šalje loša poruka prema pitanju obrazovanja", smatra on.
Treće pitanje se odnosi na ukidanje doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja.
"Postavlja se pitanje kako će izgledati penzioni sistem u budućnosti i to je nešto na šta imamo pravo odgovor da svi znamo", kazao je Milatović.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica ukazao je da su poslodavci i sindikati morali biti snažnije uključeni u pripremu programa. Posebno je upozorio na položaj mikro i malih preduzeća i potrebu da privreda dobije vrijeme za prilagođavanje rastu troškova rada.
2Profesor Zarija Pejović otvorio je pitanje dugoročne fiskalne održivosti programa i posljedica administrativnog rasta zarada koji nije praćen rastom produktivnosti. Kao prioritet je izdvojio snažniju podršku preduzetništvu, proizvodnji i investicijama, uz prelazak sa modela zasnovanog na potrošnji na razvoj zasnovan na stvaranju nove vrijednosti.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da program treba sagledavati kroz njegov ukupni efekat na ekonomiju. Ukazao je na rizike koje rast potrošnje može imati u visoko uvozno zavisnoj ekonomiji i poručio da održiv rast mora počivati na proizvodnji, produktivnosti i snažnim institucijama.
Ekonomski analitičar Miloš Vuković fokusirao se na pitanje finansiranja povećanja zarada i penzija i dugoročne posljedice po javne finansije. Posebno je otvorio pitanje budućnosti penzionog sistema, veze između uplata doprinosa i stečenih prava, kao i mogućih efekata programa na cijene, zaposlenost i sivu ekonomiju.
Mladen Grgić, saradnik na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore, govorio je o premiji na obrazovanje i potrebi da sistem zarada adekvatno vrednuje kvalifikacije, iskustvo, odgovornost i doprinos zaposlenih. Ocijenio je da povećanje zarada treba da prati širi paket strukturnih reformi, podrške privredi i povećanja produktivnosti.
Predstavnik Unije slobodnih sindikata Marko Subotić kazao je da sindikati podržavaju rast zarada, ali da istovremeno postoji zabrinutost zbog smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje, kompresije zarada i mogućeg obezvređivanja iskustva i minulog rada. Ukazao je i na potrebu da rast cijena ne poništi realni efekat povećanja primanja.
Milatović je zaključio da fiskalni jaz koji bi nastao primjenom programa mora imati jasan i dugoročno održiv izvor finansiranja i da građani unaprijed treba da znaju kakve bi posljedice predloženi model mogao imati po ukupnu ekonomsku stabilnost.
„O ekonomskim politikama moramo razgovarati blagovremeno, otvoreno, argumentovano i uz učešće svih kojih se njihove posljedice tiču. Takav dijalog je potreban i ekonomiji i društvu u cjelini“, zaključio je predsjednik.
