Beriša je to kazao u intervjuu Agenciji MINA, komentarišući posljednje istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o socioekonomskom položaju Roma u Crnoj Gori, koje je pokazalo da je ove godine, u odnosu na 2016, više nego udvostručen procenat romske djece koja uopšte ne idu u vrtić ili školu.
On smatra da je na taj nalaz CEDEM-ovog istraživanja mnogo više uticao broj romske djece koja uopšte ne idu u vrtić jer, kako je kazao, raste procenat djece koja pohađaju osnovnu školu.
“Mi koji se bavimo obrazovanjem romske djece znamo zasigurno da je veći broj djece uključen u obrazovni sistem, a kad je u pitanju predškolski nivo obrazovanja romske djece, tu je uvijek izazov u potpunosti pratiti stanje”, rekao je Beriša.
Rezultati istraživanja CEDEM-a u tom dijelu, kako je dodao, drugačiji su u odnosu na ono što su bili nedavni zvanični podaci - da je povećan broj romske djece koja pohađaju predškolske ustanove.
Beriša je podsjetio da predškolski nivo obrazovanja nije obavezan, navodeći da je dodatni izazov to što roditelji nijesu u mogućnosti da djecu redovno odvoze do vrtića.
“Zbog toga smo predlagali da se uključe medijatori, kao što postoje u osnovnim školama, kao i da se obezbijedi prevoz djece sa Vrela Ribničkih do predškolskih ustanova koje su udaljene od naselja gdje žive pripadnici romske i egipćanske (RE) zajednice”, istakao je Beriša.
Na Vrelima Ribničkim, kako je naveo, postoji predškolska ustanova koju pohađaju samo djeca iz RE zajednice.
On je naglasio da se po tom pitanju nešto mora hitno uraditi.
“Moramo obezbijediti prevoz za djecu i minimum dva medijatora koji će moći redovno da ih prate do drugih predškolskih ustanova i vrate ih kući”, kazao je Beriša.
On je istakao da su svi svjesni, i romski civilni sektor i nadležne institucije i međunarodne organizacije, da je proces predškolskog obrazovanja ključan za kvalitetne rezultate i unapređenje obrazovanja romske djece.
Beriša je dodao da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dobili pozitivne znakove da će se raditi na tome da se obezbijede prevoz i medijatori za predškolsko obrazovanje romske djece.
Komentarišući nalaz iz istraživanja CEDEM-a da je zabrinjavajući pad broja pripadnika RE zajednice koji posjeduju ključna dokumenta, kao što su uvjerenje o državljanstvu, lična karta, izvod iz matične knjige rođenih, on je kazao da to zaista stvara probleme.
Beriša je rekao da neposjedovanje ključnih dokumenata utiče na mogućnost ostvarivanja zdravstvene zaštite, na zapošljavanje, obrazovanje i pristup mnogim drugim pravima, dodajući da to potvrđuju brojni slučajevi sa kojima se NVO Phiren Amenca susreće na terenu, a za koje se mora što prije naći rješenje.
On je naveo da je javni podatak da je u Crnoj Gori oko 420 osoba u riziku od apatridije, ali da je, prema njihovim podacima, taj broj čak udvostručen.
Prema riječima Beriše, dešava se da čak tri generacije neke romske porodice nemaju riješen pravni status, a nedostatak dokumentacije utiče na pristup bilo kojem pravu.
Upitan da li institucije rade svoj posao onako kako treba, on je kazao da ne bi danas govorili o mnogim tim problemima, da institucije sistema u potpunosti rade svoj dio posla.
“Ako realno sagledamo stanje na terenu, pomaka ima. U svakoj instituciji imamo pojedince koji su spremni, ažurni i žele da nađu neko rješenje. Ali, u suštini je većina institucija na neki način nesinhronizovana i nekoordinisana”, smatra Beriša.
On je apelovao na sve institucije, posebno kada se radi o hitnim slučajevima, da prilikom pružanja usluga u romskom civilnom sektoru vide partnera.
“Prije svega je važno imati empatiju, solidarnost, ali ne zaboravimo i profesionalnost. Svi moramo pokazati profesionalnost, na način što ćemo biti ažurni”, dodao je Beriša.
Upitan da li pozitivni nalazi CEDEM-ovog istraživanja - da je opšti ekonomski status Roma bolji ove godine nego 2023, da se bilježi pomak u oblasti socijalne zaštite i da je povećana sposobnost pripadnika RE zajednice da govore crnogorskim jezikom, održavaju realno stanje na terenu, on je odgovorio potvrdno.
Beriša je kazao da je moguće da su programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 uticali na to da je osjećaj pripadnika romske zajednice takav da žive bolje.
On je dodao da ta njihova percepcija možda i nije toliko objektivna, ako se uzme u obzir to da su romske porodice višečlane, da imaju mnogo veće finansijske potrebe ako se djeca školuju i ako imaju starije članove kojima je neophodna zdravstvena zaštita, a nijesu u sistemu zdravstva.
Beriša je kazao da problem sa dokumentacijom utiče i na pristup Roma tržištu rada.
Odgovarajući na pitanje da li i dalje postoje diskriminatorne prakse prilikom zapošljavanja pripadnika RE zajednice, on je rekao da se crnogorsko društvo, koje teži da bude dio evropske porodice, još suočava sa mnogim elementima nepoznavanja romske kulture, jezika, istorije.
Beriša je ukazao da i dalje postoje negativni stavovi prema RE zajednici, dodajući da to može da se vidi iz različitih istraživanja koja se u posljednje vrijeme sprovode, posebno među mladima.
On je ocijenio da stereotipi utiču na to da se i kod poslodavaca formira negativna slika, sve do momenta dok se nekom pripadniku RE zajednice ne pruži prilika i on se pokaže kao dobar radnik.
Beriša je istakao da ima i pozitivnih stvari, navodeći da su uspjeli da među određenim poslodavcima promovišu RE zajednicu.
“Tako da nam se sad sami javljaju poslodavci koji žele da zapošljavaju pripadnike RE zajednice. Sa nekima smo u procesu potpisivanja memoranduma o saradnji”, naglasio je Beriša, dodajući da nema potrebe za uvoženjem radne strane, jer mnogo pripradnika RE zajednice traži posao.
