Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Pejaković: Tragedija na CT pokazala slabosti sistema, saradnja u lancu odgovornosti nužna u prevenciji ovakvih ishoda

"Intervencije u krizi i pravovremena pomoć ključni"

Pejaković: Tragedija na CT pokazala slabosti sistema, saradnja u lancu odgovornosti nužna u prevenciji ovakvih ishoda

Moramo imati detaljne i ozbiljne psihološke procjene prilikom izdavanja oružja. Sistem koji je uređen teže propušta incidente i rješava ih da ne bi narasli do stepena ovih nezapamćenih tragedija, poručuje psihološkinja

Pejaković: Tragedija na CT pokazala slabosti sistema, saradnja u lancu odgovornosti nužna u prevenciji ovakvih ishoda Foto: Mediabiro
Desanka Markuš
Desanka MarkušAutorka
Portal AnalitikaIzvor

 

Crnu Goru 12. avgusta zadesila je nezapamćena tragedija. Toga dana, u ranim poslijepodnevnim satima, Vuk Borilović na Cetinju je usmrtio 10, a ranio šest osoba - svojih komšija, sugrađana, djece, žena, vlastitih rođaka…

Uprkos brojnim nagađanjima o mogućem uzroku ovakvog zločina, svi su saglasni u jednom - riječ je o bezumnom i svirepom aktu kakav Crna Gora ne pamti.

Prema javnosti dostupnim informacijama, Borilović je i ranije ispoljavao promjene u ponašanju, a na dan zločina, imao je zakazan ljekarski pregled na koji - nije otišao. Takođe, kao član Lovačkog društva Cetinje, imao je dozvolu za posjedovanje oružja, koja nije preispitana niti oduzeta čak ni nakon što je verbalno i fizički napao kolegu, zbog čega je trebalo da nosi nanogicu.

Izražena agresivnost koja se nije na pravi način tretirala, a uz to i posjedovanje oružja, rezultiralo je tragičnim dešavanjima u prijestonici i, kako ocjenjuje psihološkinja Adrijana Pejaković, nažalost, ukazalo na velike slabosti sistema i društva.

“Nije lako osvijetiliti sve faktore koji utiču na psihu osobe koja je u stanju da počini ovakav nezapamćen zločin”, ističe Pejaković u razgovoru za Portal Analitika.

Stručnjaci, kako napominje, često ukazuju da postoje faktori koji mogu doprinijeti povećanoj agresivnosti koja dalje, u sadejstvu sa posjedovanjem oružja može, nažalost, dovesti do tragičnih ishoda.

“Među mogućim faktorima se pominju neliječene mentalne bolesti, psihopatija, prethodna istorija agresivnog ponašanja, moguće ekscesivno korištenje alkohola i PAS (psihoaktivnih supstanci), akutni i hronični stresovi, loše upravljanje emocijama kao i nezdravi odnosi sa drugima”, navodi Pejaković.

Princip „mentalnog ekspres lonca“ ili „tempirane bombe“

Od mentalnih bolesti koje mogu biti jedan od faktora ovakve tragedije, ističe Pejaković, izdvajaju se paranoidna psihoza sa idejama proganjanja ili veličine kada osoba misli da je drugi ugrožavaju, zatim antisocijalni poremećaj ličnosti koji karakteriše smanjena sposobnost empatije za druge, nepoštovanje etičkih principa, manipulativnost kao i sklonost iskorištavanju drugih. Zatim, ozbiljna depresija, očaj i beznađe koje osoba osjeća duže vrijeme…

“Ipak, važno je da znamo da istraživanja pokazuju da je udio onih koji izvrše masovna ubistva, a imaju mentalne bolesti ili poremećaje u populaciji relativno mali, što je u skladu sa činjenicom da ljudi koji pate od mentalnih poremećaja uglavnom nisu agresivni i skloni kriminalnom ponašanju. Time je važno da shvatimo da mora postojati sadejstvo više faktora koji mogu a ne moraju uključivati mentalne poremećaje, a ti faktori mogu biti - uticaj sredinskih stresora, nepostojanje čvrste veze sa zajednicom ili najbližim okuženjem, socijalna izolacija, itd”, ističe Pejaković.

Neki kriminolozi, kako kaže, smatraju da akutni stres, život u hroničnoj frustraciji, lični doživljaj nepravde, ljutnja, stav da je društvo ili da su drugi krivi za naše stanje, prebacivanje odgovornosti na druge, doprinose stvaranju mentalnog “ekspres lonca” ili “ tempirane bombe” gdje osoba u jednom impulsivnom činu na svirep način prazni svoju agresiju na druge i pak na sebe.

Naša sagovornica napominje da stručnjaci govore i o raznim motivima za masovna ubistva širom svijeta koji uključuju ljutnju, bijes, težnju za slavom, osvetu, grandioznost utd..

“Važno je i da li osoba smatra da je njen lokus (mjesto) kontrole unutar nje ili krivi druge za svoje stanje ili neuspjeh (spoljašnji lokus kontrole). Posjedovanje oružja uz ove faktore može predstavljati pojačan rizik”, ističe Pejaković.

Kako dodaje, bilo da je mentalno oboljela ili ne, osoba uvijek ima svoju unutrašnju “logiku” zašto nešto radi ma koliko to sa strane izgledalo stravično.

“Bilo da se radi o sumanutom sistemu ideja ili nakupljenoj agresiji ili sadejstvu više ovih faktora, važno je da znamo da uzroci postoje iako ih nije lako uvijek porepoznati i prevenirati.

Zato je važno da primijetimo promjene u nečijem ponašanju, bilo da se osoba povlači u sebe, bilo da agresivno postupa, da ne relativizujemo nasilnička ponašanja u porodici i društvu što često činimo da bismo zažmurili na problem”, objašnjava Pejaković.

Mentalni poremećaji ne moraju biti uzrok ovakvog čina

Naša sagovornica kaže kako mentalni poremećaji ne moraju biti u vezi sa ovakvim činom, te da moramo paziti na dalju stigmu ljudi sa mentalnim problemima koji u najvećem broju slučajeva nisu agresivni.

“Neka istraživanja sugerišu da je ekscesivna upotreba alkohola npr. značajniji predoktor povećane agresivnosti od mentalnog poremećaja. Osoba koja je pretrpjela akutni ili hronični stres, pod npr. dejstvom alokohola, sa nakupljenom ljutnjom i dostupnim oružjem može predstavljati faktor rizika i potrebno je da ima kome da se obrati prije nego se desi nešto tragično. Intervencije u krizi i pravovremena pomoć su ključni”, ističe Pejaković.

andrijana-pejakovic

Zato je, dodaje psihološkinja, važno da sagledamo širu sliku i da uvidimo da do ovakvih tragedija može doći i kada postoji poremećaj na više nivoa: na društvenom - agresija govora i ponašanja u javnom diskursu; na socijalnom - izolacija, siromaštvo, osjećaj nepripadnosti zajednici; na zdravstvenom - neprepoznavanje potrebe ili neredovno liječenje kao i propust da se interveniše u zajednici; zatim emocionalna i psihološka trauma, moguće zlostavljanje i odbacivanje itd.

“Naravno, većina ljudi, ma koliko da im je teško, neće se odlučiti na ovakav čin. Zato moramo da obratimo pažnju na moguće znake i signale da bismo tragedije preduprijedili, a problem rešavali na mnogo bezazlenijem nivou jer je ovakva tragedija kod nas zaista nezapamćena”, poručuje Pejaković.

Politika ne smije biti važnija od ljudi

Naša sagovornica smatra da, iako nije lako uvijek prepoznati i prevenirati nasilje, ovakav događaj ukazuje i na propuste sistema.

Potrebna nam je, kako dodaje, sveobuhvatna nacionalna strategija očuvanja i unapređenja mentalnog zdravlja, kao i saradnja stručnjaka i dostupni servisi podrške.

“Zatim moramo obratiti pažnju i edukovati pojedince i porodice o promjenama ponašanja njihovih članova i smanjti potrebu da se marginalizuju hronični problem ili nasilje.

Dalje, moramo uvijek imati detaljne i ozbiljne psihološke procjene prilikom izdavanja oružja. Sistem koji je uređen i koji ima jasne smjernice teže propušta incidente i rješava ih da ne bi narasli do stepena ovih nezapamćenih tragedija”, ističe Pejaković.

Važno je, dodaje psihološkinja, kako se i mi kao pojedinci ponašamo u javnom i privatnom prostoru.

Javni diskurs je, napominje, često zagađen agresivnim govorom, lijepljenjem etiketa, neumijećem mirnog i konstruktivnog rešavanja konflikata i tu nam je potrebna edukacija kao i jasno sankcionisanje govora mržnje i netrpeljivosti.

“Zaključak je da je, nažalost, ova tragedija pokazala slabosti i sistema i društva.

Dnevno politička dešavanja ne smiju biti važnija od ljudi. U jeku društvenih previranja i trzavica desila se ogromna tragedija i na to moramo obratiti pažnju i mijenjati kurs ka pomirenju i solidarnosti”, navodi Pejaković.

Kako poručuje, pravovremeno reagovanje, adekvatna terapija i saradnja u lancu odgovornosti su ključni za prevenciju ovakvih ishoda. Potrebno je utvrditi šta se i kako desilo u ovom slučaju.

“Institucije, mediji, značajni društveni subjekti moraju obratiti više pažnje na probleme običnog čovjeka koji mogu imati dalekosežne posljedice, kao što vidimo. To mora biti važnije od svih podjela i političkih previranja”, zaključuje Pejaković.

Hronologija: Od nezapamćene tragedije do ćutnje i nejasnoća koje bude sumnju
11
Hronologija: Od nezapamćene tragedije do ćutnje i nejasnoća…
15.08.2022 00:00

 

Portal Analitika