Glavni prioritet crnogorskog sudstva je približavanje Evropskoj uniji i smanjenje zaostatka predmeta, kako bi se zadovoljila pravda građana, zaključeno je na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa vođom projekta EUROL, Brankom Hrvatinom.
Iz Vrhovnog suda podsjećaju da se projekat EUROL – Podrška Evropske unije vladavini prava već 12 godina realizuje se u Crnoj Gori, a u maju je otpočeo EUROL 4, koji je fokusiran na unaprijeđenje pravosudnog sistema, rukovodećeg kadra u sudovima i informacionog sistema kao i primjeni Strategije pravosuđa.
Akcenat na sastanku u Vrhovnom sudu bio je, kako je saopšteno, na dinamici rješavanja starih predmeta i digitalizaciji.
Pavličić je, kako je saopšteno, naglasila da je cilj Vrhovnog suda efikasno sprovođenje pravde koje će se ostvariti kroz istovremenu pomoć i građanima i sudijama kako bi brže i efikasnije dolazili do konačnih presuda, smanjenje broja predmeta, racionalnije korišćenje vremena, poboljšanje organizacije i kvaliteta rada, digitalizaciju, te približavanje EU standardima.
"Reforma pravosuđa mora pokazati istinsku volju i ozbiljnost kako bi dobila podršku EU", istakla je Pavličić.
Hrvatin je rekao da će prioritet biti razvoj alata za analizu sudskih podataka.
"Trenutno sudovi nemaju jedinstveni sistem, a cilj je da oni omoguće konkretne brojčane rezultate i podrže rad na informatičkim predmetima, rekao je Hrvatin.
On je, kako je saopšteno, takođe naglasio da se do kraja godine očekuju prvi pozitivni rezultati, a tokom projekta, kako je kazao, izuzetno cijene činjenicu što će biti u stalnoj komunikaciji sa Vrhovnim sudom.
Na sastanku je, kako navode iz Vrhovnog suda, istaknuta i važnost efikasnijeg korišćenja vremena i organizacije rada u sudovima nakon što je uvedena praksa kvartalnog izvještavanja Vrhovnog suda o predmetima u radu kod nižestepenih sudova.
“Smatram da fokus mora biti na presudama nižestepenih sudova, jer Vrhovni sud ne može rješavati stare predmete iz prošlih decenija, a posebnu pažnju treba usmjeriti na predmete vezane za tzv. ćutanje administracije, jer oni opterećuju sudove i skupo koštaju državu“ istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Ekspert Rado Brezovar izjavio je da će projekat biti fokusiran na konkretne intervencije gdje su rezultati najpotrebniji, uključujući brže rješavanje starih predmeta i unaprjeđenje komunikacije među sudovima.
IT direktor Vrhovnog suda Slovenije, Bojan Muršec, dodao je da se svi problemi uklapaju u planove digitalne reforme pravosuđa, uz napomenu da će najveća ulaganja biti potrebna za softver.
