Predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj, Adil Ozuzun (Kriještorac), ističe da su izgubili povjerenje u Bošnjačku stranku i poručuju da djeluje da za njih nema mjesta u političkim prioritetima te partije.
"Bili smo u pravu – izgleda da mi nijesmo njihovi! Nastavićemo da istražujemo svoje korijene i čuvamo svoj istorijski identitet. Očekujemo podršku crnogorskih, srpskih i albanskih političkih predstavnika, kao i svih drugih koji su spremni da se zauzmu za prava istorijske dijaspore", kaže Ozuzun.
On ističe da je na sjednici skupštinskog odbora održanoj 28. oktobra 2026. godine, poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić govorila je o približno 250.000 potomaka iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj. Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković tokom posjete Istanbulu opisao je dijasporu u Turskoj kao važan most između dvije države.
"Međutim, istorijska dijaspora u Turskoj više ne očekuje samo lijepe riječi, već konkretna prava. Dijaspora se ne smije dijeliti na one koji imaju pravo glasa i one koji ga nemaju. Smatramo da u politici Bošnjačke stranke prema dijaspori postoji ozbiljna razlika u prioritetima. Dok se pitanja pripadnika dijaspore koji imaju crnogorsko državljanstvo i biračko pravo redovno stavljaju na dnevni red, zahtjevi potomaka iseljenika koji generacijama žive u Turskoj, a nemaju pravo glasa u Crnoj Gori, ostaju u drugom planu", ističe Ozuzun.
Danas, kako kaže, u Turskoj žive ljudi crnogorskog porijekla koji nijesu u mogućnosti da posjete zemlju svojih predaka, pa čak ni sela iz kojih potiču njihove porodice.
"Poštovana Edina Dešić, poštovani Mirsade Nurkoviću i ministre dijaspore Mirsade Azemoviću, ako o iseljenicima iz Turske govorite u Skupštini, zašto se ne priprema konkretna zakonska inicijativa kojom bi im se omogućio bezvizni ulazak i desetogodišnji obnovljivi boravišni status? Zar naši problemi nijesu prioritet zato što nemamo pravo glasa? Mi ne tražimo finansijsku pomoć, političke privilegije niti biračko pravo", kaže Ozuzun.
Traže, ističe, isključivo pravne garancije koje će im omogućiti da očuvaju veze sa zemljom svojih predaka.
"Zašto predstavnici dijaspore ćute? Očekujemo da se razjasni i uloga preporuka Udruženja Bosna-Sandžak iz Turske u izboru osoba koje je Ministarstvo dijaspore imenovalo za predstavljanje dijaspore iz Turske. Posebno želimo da saznamo koje su konkretne aktivnosti Hilmi Erdem i Refik Akova preduzeli u okviru svojih predstavničkih funkcija kada je riječ o problemima viza i boravišnog statusa potomaka iseljenika iz Crne Gore. Nijesmo upoznati sa konkretnim rezultatima njihovog rada u vezi sa ovim pitanjima koji su predstavljeni javnosti. Smatramo da bi transparentno predstavljanje njihovih aktivnosti bilo važno za povjerenje iseljenika", navodi Ozuzun.
Predstavljanje dijaspore, kako kaže, nije nastavak ličnih prijateljstava, već odgovornost prema svim iseljenicima.
"Dijaspora nije krug prijatelja, rođaka i političkih poznanika! Činjenica da se tokom posjeta gospodina Nurkovića i ministra Azemovića Turskoj, prema našem zapažanju, u prvi plan često stavljaju određeni krugovi, dodatno povećava našu zabrinutost da se druga udruženja dijaspore ne saslušavaju u dovoljnoj mjeri. Državne institucije moraju postupati na osnovu jednakosti i institucionalnog predstavljanja, a ne ličnih poznanstava ili političke bliskosti", kaže Ozuzun.
Funkcije su, ističe Ozuzun, prolazne, a prava dijaspore ne smiju zavisiti od trajanja nečijeg mandata.
"Zašto se čuju riječi: „Kamo sreće da ministri nijesu iz Bošnjačke stranke“? Od pojedinih pripadnika dijaspore u Turskoj čujemo izjave poput: „Kamo sreće da ministar dijaspore i ministar vanjskih poslova nijesu iz Bošnjačke stranke.“ Smatram da je razočaranje ljudi koji iznose ovakve stavove opravdano. Jer problem nije etnička pripadnost ministara niti sama činjenica kojoj političkoj partiji pripadaju, već nedostatak konkretnih rezultata u rješavanju problema istorijske dijaspore u Turskoj. Ove riječi nijesu usmjerene protiv bošnjačkog naroda, već predstavljaju kritiku politike nadležnih državnih funkcionera prema dijaspori", ističe Ozuzun.
Ministarstva, poručuje, nijesu institucije bilo koje političke partije, već države Crne Gore.
"Njihova je obaveza da se prema svim pripadnicima dijaspore odnose ravnopravno i nepristrasno. Nastavićemo da istražujemo svoje korijene i čuvamo svoj istorijski identitet Potomci iseljenika iz Crne Gore u Turskoj nijesu isključivo Bošnjaci. Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci i pripadnici drugih zajednica dio su naše zajedničke istorije iseljavanja. Kada kažemo: „Bili smo u pravu, izgleda da mi nijesmo njihovi“, ne želimo da stvaramo podjele prema bošnjačkom narodu", navodi Ozuzun.
Time, kako kaže, izražavaju uvjerenje da u političkim prioritetima Bošnjačke stranke ne nalaze mjesto koje istorijska dijaspora zaslužuje.
"Kao i ranije, nastavićemo da istražujemo porodične korijene, upoznajemo svoj istorijski identitet i jačamo veze sa zemljom svojih predaka. Bez obzira na to kako nas pojedine političke partije predstavljaju ili definišu, imamo pravo da svoj identitet sagledavamo na osnovu porodične istorije, istorijskih istraživanja i sopstvenog opredjeljenja. Ne prihvatamo da bilo koja politička partija cjelokupnu dijasporu svrstava isključivo u svoj politički ili nacionalni okvir. Smatramo da dosadašnji pristup Bošnjačke stranke nije prerastao u dugoročnu i sveobuhvatnu politiku koja bi istorijsku dijasporu uključila u budućnost Crne Gore. Zbog toga smo izgubili očekivanja od politike Bošnjačke stranke prema istorijskoj dijaspori", ističe Ozuzun.
U narednom periodu očekuju konkretne zakonodavne inicijative od crnogorskih, srpskih i albanskih političkih predstavnika, kao i od svih drugih poslanika koji su spremni da podrže njihove zahtjeve.
"Naša kritika nije usmjerena protiv bilo koje etničke zajednice, već protiv političkih pristupa za koje smatramo da nijesu donijeli potrebna rješenja. Dijaspora sve ovo prati i pamti Problemi potomaka iseljenika iz Crne Gore u Turskoj nijesu pitanja kojih se treba sjetiti tokom političkih posjeta, a zatim ih zaboraviti. Za nas nije presudno ko predstavlja dijasporu, već šta konkretno rade oni koji su preuzeli odgovornost da je predstavljaju. Naši ljudi imaju pravo da znaju kakve aktivnosti sprovode njihovi predstavnici i kako državne institucije odgovaraju na zahtjeve koji se tiču njihovih prava. Nastavićemo da transparentno obavještavamo našu zajednicu o tome koji su zahtjevi upućeni, ko je preduzeo konkretne korake, gdje rezultati izostaju i kakav odnos nadležni pokazuju prema našim pitanjima", ističe Ozuzun.
Poručuje da dijaspora nije samo pitanje izbornih kalkulacija, već trajni dio budućnosti Crne Gore.
"Više se nećemo zadovoljavati lijepim riječima. Nastavićemo da istražujemo svoje korijene, čuvamo svoj identitet i zahtijevamo konkretna prava. Funkcije su prolazne, dijaspora je trajna. Ne ostavljajte nam privremena prijateljstva, već trajna prava", zaključio je Ozuzun.
