Kako javljaju reporteri Portala Analitika sa terena, okupljeni na Trgu nezavisnosti nosili su transparente na kojima piše: “Otpor mizoginiji”, “Ne igram uz ritam taj”, Otpor nepotizmu”, "AFŽ iz back", “No pasaran”…
Markuš: Naš pravni sistem ignoriše nasilje nad ženama
„Drugovi i drugarice, sestre, majke, radnice – mrš fašizmu“, poručila je na početku svog obraćanja umjetnica, aktivistkinja i koordinatorka programa za kulturu Centra za ženska prava.
„Iskustva 2000 žena koje su se Centru za ženska prava obratile u pomoć u posljednjih godina, govore o tome da naš pravni sistem i dalje ignoriše nasilje nad tzv. nježnijim polom“, navela je Markuš.
Ona je istakla da čak ni brutalna ubistva žena koja su se dogodila nijesu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao.
„Iz bog toga smo danas ovdje. Da se odupremo brutalnosti koja se gura pod tepih institucija. Da odlučno kažemo „mrš“ sistemu koji funkcioniše po principu koliko moći toliko i prava. I da ukinemo diktaturu patrijarhata koja žene drži na pristojnoj distanci od svojih osnovnih prava“, naglasila je Markuš.
Takođe, dodaje ona, da budimo društvo koje se jednako sistematski drži podalje od kulture, umjetnosti i znanja i tako postaje plodno tlo za bujanje nekulture nasilja.
„Danas smo tu da razbijemo fašizam, mizoginiju, mali i veliki nacionalizam i sve sitne podjele i da probudimo svijest da je pravda opipljiva i dostupna svima“, istakla je Markuš.
Medoks: Tražimo život bez straha od nasilja
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori, Karen Medoks kazala je da je Osmomartovski marš ono što bi stvarno trebalo da predstavlja taj praznik.
“Riječ je o zahtjevu da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju slobodu da se izraze, ali to nikada ne bi trebalo značiti slobodu da se naudi ljudskim pravima drugih”, saopštila je Medoks.
Ona je rekla da se svjedoči otvoreno izraženim primjerima mizoginije.
Kako je saopštila, možda se društva nikada neće osloboditi mizoginije ali se može uticati na to kako društva i vlade reaguju na te pojave.
“Imamo jednako pravo da tražimo život bez straha od nasilja, da budemo poštovane, da se obrazujemo i budemo zaposlene na najvišim pozicijama i tražimo pristup pravdi. Ako to ne dobijamo imamo pravo na to da se naš glas čuje”, poručila je Medoks.
Čilović: Državo, ne vidim te
Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Poligon za žensku izuzetnost “Sofija” iz Berana, Rebeka Čilović navela je da su se okupile kako bi poslale poruku žena koje neće šetati na Osmomartovskom maršu "ne zato što ne žele, već jer ne smiju".
“Takođe šaljem pozdrave žena sa sjevera koje smatraju da su potpuno zapostavljenje i zaboravljene. One poručuju "Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo, ne vidim te"”, rekla je Čilović.
Blagojević: Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna
Dizajnerka CŽP-a Milena Blagojević kazala je da, kako bi se prepoznala dostignuća žena, društvo mora prepoznati da još nije dostignuta potpuna rodna ravnopravnost.
“Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva i želimo da se nas glas čuje”, poručila je Blagojević.
Osmomartovskom maršu prisustvuje i kandidatkinja SDP-a za predsjedničke izbore Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica Skupštine Danijela Đurović, poslanik SD-a Boris Mugoša, predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić...
Marš je krenuo Ulicom Slobode, potom Bulevarom Petra Cetinjskog, mostom Blaža Jovanovića a zatim Ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
