Oslobođena koža, velike vrućine i potraga za vodom, morem ili jezerom mogu prouzrokovati bliske susrete sa insektima koji, ponekad, zagorčavaju život u ljetnjim jesecima. Ko su najdosadniji, najuporniji i najopasniji insekti koje možete sresti svakog dana. Ili, koji mogu vas sresti svakoga dana.
Komarci: Sezona komaraca počinje u junu. Njihovo oštro čulo mirisa im omogućava da prate žrtvu, a ono što ih privlači jeste mlječna kiselina u znoju i ljudska krv. Kada komarac (tačnije: komarica, jer samo ženke napadaju ljudsku kožu) ubode svoju žrtvu, prvo na mjesto uboda ubrizga malo pljuvačke kako ne bi došlo do zgrušavanja krvi.
Kakve opasnosti prijete od njih: nema esktremnih opasnosti. Pošto pljuvačka komarca sadrži supstance koje, između ostalog, izazivaju alergije, moguće su reakcije preosjetljivosti. Ukoliko se nakon uboda komarca jave akutne tegobe, kao što su glavobolja, mučnina, problemi sa disanjem i nizak krvni pritisak, odmah se javite dermatologu ili alergologu.
Pčele: Pčele žive u velikim kolonijama, koje mogu da prežive i najhladniju zimu. Njihova "glavna" sezona je ljeto, kada se razmnožavaju. Pčela je veoma koristan i „prijateljski“ insekt iako ubod nosi opasnosti.
Kakve opasnosti prijete od njih: Pčele napadaju samo kada se osjećaju ugroženo, na primer, ako vam se zapetljaju u kosu. Pčelinja žaoka na vrhu ima neku vrstu kukice (nalik na udicu), tako da prilikom uboda ostaje u koži.
Ubod pčele je opasan samo ako ste alergični. Problem je, međutim, što možete pretpjeti stotinu uboda bez posljedica a da prvi naredni izazove alergijsku rekciju. Zato uvijek budite oprezni poslije uboda. Ako osjetite simptome kao što su otežano disanje, vrtoglavica ili mučnina, obavezno pozovite hitnu pomoć. Ljekarska pomoć je neophodna i kod uboda u usnoj duplji, pošto pod dejstvom pčelinjeg otrova disajni putevi mogu da oteknu. U tom slučaju preti akutna opasnost od gušenja.
Šta da preduzmete ako vas je pčela ubola: Oprezno izvucite žaoku pincetom, ne pritiskajući kesicu s otrovom koja je zakačena za nju. Na taj način ćete spriječiti da iz nje izađe još otrova.
Ose: Osa ima najviše u avgustu i septembru, a najopasnije su kada je toplo i vlažno. Iako se mogu sresti u rojevima – i tada su najopasnije – najčešće djeluju kao pojedinke, tražeći medni cvijet, ali i ostavljeno voće i povrće.
Kakve opasnosti prete od njih: Kao i pčele, i ose bodu samo kada se osjećaju ugroženo. Nervozni pokreti su za njih znak za uzbunu. Za razliku od pčela, ose imaju glatku žaoku, koju mogu da izvuku i ponovo upotrebe.
Oprez: Kada misle da im preti opasnost, ose ispuštaju feromone koji podstiču i druge ose da napadaju. Osinji otrov je najopasniji za one koji su alergični na ubode insekata, ali ubodi u predjelu usne duplje i ždrijela opasni su za svakog. Disajni putevi otiču i postoji opasnost od gušenja.
Kako da se zaštitite: Pokušajte da budete smireni kada se ose nalaze u vašoj blizini. Izbjegavajte nagle pokrete, kao i stabla voća, jer ose privlači miris zrelih plodova.
Ako želite na miru da ručate u bašti, ukrasite sto kolutovima limuna, u koje ćete zabosti klinčiće. Hranu pokrijte. Prije nego što nakrenete čašu, provjerite da u nju slučajno nije upala osa, ili koristite slamku.
Stršljenovi: Oni su već teška kategorija. Kao i ose, stršljenovi imaju braon-žute pruge, ali su znatno veći. Sezona ovih insekata počinje u maju i traje do oktobra.
Kakve opasnosti prijete od njih: Ubod stršljena mnogo više boli od ujeda ose, ali priče o smrtonosnom dejstvu njihovog otrova uglavnom nisu tačne. Izuzetak su i ovdje ljudi koji su alergični na ubode insekata. Ipak, imajte na umu da otok još nije siguran znak alergijske reakcije. Nedvosmislenu dijagnozu omogućava test kod alergologa ili dermatologa.
Muve: Muve magično privlače neprijatni mirisi. Zahvaljujući veoma razvijenom čulu mirisa, otkrivaju životinjske i biljne supstance u procesu truljenja da bi tu položile jaja.
Kakve opasnosti prete od njih: Muve, doduše, ne bodu (mada ima i takvih) ali su pravi rasadnici bakterija, koje u najgorem slučaju mogu da prouzrokuju zapaljenje u gastrointestinalnom traktu.
Kako da se zaštitite: Ne dozvolite da muve dođu u kontakt s hranom, tako što ćete je pokriti. Ako želite da se otarasite muva, koncentrišite se na njihovo osetljivo čulo mirisa. Napunite plitke posude lavandinim ili lovorovim uljem, ili istrljajte prozore sirćetom. I miris svježe koprive, bosiljka ili biljke ricinusa držaće dosadne muve podalje od vas.
(Blic On Line)
